Kina bi da da značaj domaćoj potrošnji | Ekonomist

Kina bi da da značaj domaćoj potrošnji

 Svijet pažljivo prati nastojanja vlasti u Pekingu da preusmjere privredu na put sporijeg, održivijeg rasta, u kojem bi značajniju ulogu trebala da igra domaća potrošnja.

Druga po veličini privreda svijeta decenijama je bilježila dvocifrene stope rasta, a sada komunističke vlasti postupno uvode novi model u kojem bi veći naglasak trebao biti na domaćoj potrošnji. Do sada se privreda najviše oslanjala na izvoz i ulaganja. Uvođenje novog modela ne prolazi baš glatko, konstatovala je novinska agencija AFP.

Kina je 11. avgusta devalvirala domaću valutu gotovo dva posto, proglasivši taj potez tržišnom reformom dok su ga u inostranoj javnosti uglavnom tumačili kao pokušaj da se podstakne izvoz. Pojavile su se i sumnje u zdravlje kineskih državnih finansija.

Ekonomski pokazatelji su slabi, pa je indeks menadžera nabavke u proizvodnom sektoru kliznuo u avgustu na najniži nivo u zadnjih šest godina.

U utorak je centralna banka snizila referentne kamatne stope i nivo obveznih rezervi za banke, što je bio najnoviji u nizu podsticaja za privredne aktivnosti kroz povećanje iznosa raspoloživih za kredite.

“Kina prolazi kroz završnu fazu privrednog čuda baziranog na ulaganjima”, konstatovao je u razgovoru za AFP profesor finansija na pekinškom univerzitetu Michael Pettis. “Problem je… što to znači da će prilagođavanje biti puno bolnije nego što se očekivalo. A to je situacija u kojoj se mi u Kini trenutno nalazimo”, dodaje Pettis.

Kineski berzanski indeksi oštro su pali proteklih dana, a intervencije Pekinga tek su u četvrtak stabilizovale tržišta. Previranja su se osjetila širom svijeta koji je navikao na stabilnost i snažan rast azijskog diva. Tako je u vrijeme azijske finansijske krize 1997. i 1998. Kina hvaljena kao oaza stabilnosti, jer se nije upustila u takmičenje u devalvaciji valuta u regiji. Potom je 2008., u vrijeme globalne finansijske krize, Peking usvojio paket podsticaja za privredu vrijedan 4.000 milijardi juana (danas 625 milijardi dolara).

Noviji pokušaji Pekinga da riješi privredne probleme nisu dobili tako pohvalne ocjene. Tako je vlada na oštar pad berzanskih indeksa u aprilu reagovala izvanrednim paketom mjera, uključujući formiranje “nacionalnog tima” koji je u njeno ime trebao da kupuje dionice i onemogućava prodaje velikim dioničarima.

Izvor:
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top