Katalonija – između Madrida i referenduma | Ekonomist

Katalonija – između Madrida i referenduma

Kako se približava nedjelja, odnosno dan za kada je u španskoj pokrajini Katalonija, regionalna vlada zakazala referendum o nezavisnosti i odvajanju od Španije, u toj južnoevropskoj državi tenzije rastu iz dana u dan. Biće to još jedan u nizu pokušaja bogate pokrajine na sjeveroistoku Španije da pokrene pitanje otcjepljenja. Naime, još 2014. godine 1,8 miliona Katalonaca se na neobavezujućem glasanju izjasnilo za samostalnost uprkos protivljenju vlasti u Madridu koja secesionističke inicijative u Kataloniji smatra protivustavnim. Madrid i Barselona, u kojoj je smještena katalonska vlada, godinama su u oštrom sukobu zbog namjera izvršne vlasti Katalonije da održi referendum o nezavisnosti i sprovede njegove rezultate u djelo. Španska vlada, na čelu sa premijerom Marijanom Rahojem, posljednjih godina je pokušala da blokira pred Ustavnim sudom svaki potez koji je Katalonija preduzela na putu ka nezavisnosti i uspjela je da zaustavi većinu tih koraka.

Istraživanja pokazuju da su stanovnici Katalonije, koja se smatra za privredno i ekonomski najjaču špansku pokrajinu, podijeljeni po pitanju nezavisnosti, ali da većina, tačnije 70%, od 7,5 miliona stanovnika želi da referendum bude održan. Za referendum, ali ne i za nezavisnost su ljevičarske partije, sindikati, privrednici i oni po kojima je ova pokrajina možda i najpoznatija u svijetu, fudbalski klub “Barselona”. Katalonska vlada koju od početka 2016. godine čini separatistička koalicija, na čijem je čelu Karlos Pudžemon, istrajna je do kraja u svojoj namjeri da referendum sprovede 1. oktobra. Uzaludni su bili apeli i prijetnje iz Madrida da se referendum ne može održati.

– Nemojte ići dalje s tim. To je protiv španskih zakona. Vratite se zakonu i demokratiji. Ovaj referendum je iluzija. Pozivam katalonske separatiste da zaustave eskalaciju radikalizma i neposlušnosti. Još ima vremena da se izbjegnu veći problemi – poručuje premijer Španije Marijano Rahoj, koji se sastao sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom koji mu je uputio snažnu podršku Vašingtona za teritorijalnu cjelovitost Španije.

Uprkos crvenom svijetlu i zabrani Madrida Barseloni da održi referendum, u Kataloniji su nastavljene pripreme za održavanje istog, što je rezultiralo hapšenjem pojedinih zvaničnika u Barseloni od strane španske policije. Španska civilna garda izvršila je pretrese na više lokacija u Barseloni, među kojima i kancelarija pojedinih katalonskih ministarstava i tom prilikom uhapsila 14 ljudi, uglavnom zvaničnika regionalne vlasti. Izazvalo je to velike proteste separatista na ulicama Barselone koji su zahtijevali njihovo puštanje iz pritvora. Opomena je stigla i od Ustavnog suda Španije koji je zaprijetio da će kazniti 22 člana izborne komisije koja nadzire planirani referendum, ako nastave da ne poštuju odluku te sudske instance o suspenziji glasanja.

Na drugoj strani, lider separatista i predsjednik katalonske Vlade, Karlos Pudžemon oštro je reagovao na sva dešavanja i napao čak i Brisel, koji po njemu od ovog problema okreće glavu.

– Brisel se pravi da ne čuje želju Katalonaca da glasaju na referendumu. Evropska komisija nije branila osnovna prava svih evropskih građana nakon što su španske vlasti suspendovale referendum. Brisel je tako okrenuo leđa Kataloniji. To će pretvoriti sukob sa Španijom u evropsko, prije nego u unutrašnje pitanje – kaže katalonski premijer Pudžemon.

Prema riječima Miljane Mićović, doktora političke komunikologije na Univerzitetu u Barseloni, ovaj referendum je kulminacija jednog problema koji je je predugo vremena bio zapravo zanemaren. Smatra da je referendum zapravo pokazatelj da postoje dvije potpuno različite perspektive realnosti u društvu.

– Ono što je najozbiljniji problem koji će biti najteže riješiti jeste podjela društva u Kataloniji i tenzije koje rastu između onih koji su za otcjepljenje i onih koji nisu. On je rezultat politike koju je vodila kako španska vlada, tako i katalonska vlast u posljednjim decenijama, politike koju karakteriše nemogućnost vođenja dijaloga i postizanja dogovora oko osnovnih ekonomskih i socijalnih pitanja – objašnjava Mićović i dodaje da je usljed ovoga došlo do nezadovoljstva i razočarenja građana Katalonije i da samim tim velikom brzinom raste broj onih koji žele da njihova pokrajina postane nezavisna država.

Ona, specijalno za Ekonomist, objašnjava da je sa tačke gledišta zakona ovaj referendum potpuno nelegalan jer se prije svega krši Ustav Španije, a onda i zbog toga što je katalonski parlament donio Zakon o referendumu koji je Ustavni sud poništio po hitnom postupku.

– Da bi on bio legalan potrebna je promjena Ustava u španskom parlamentu. Jedino ukoliko se izađe iz tog zakonskog okvira može se razumjeti zašto ga Katalonci smatraju legitimnim pravom da izraze svoje mišljenje i odluče o zemlji u kojoj će da žive. Oni žele da pokažu da se ne plaše, da žele da budu slobodni, da svaki zakon može da se mijenja i da je volja naroda iznad svakog zakona – kaže sagovornica Ekonomista.

Njeno mišljenje je da bi eventualno otcjepljenje Katalonije stvorilo političku nestabilnost, ali bi se posljedice odrazile i na ekonomiju jer Katalonija pored Madrida najviše doprinosi državnom budžetu. Smatra da bi ova dešavanja postavila pitanje i kako bi ostale pokrajine odreagovale, jer bi neke od njih odmah pokrenule put ka nezavisnosti, kao na primjer Baskija. Napominje da tenzije rastu, ali i da će policija pokušati da spriječi građane da glasaju.

– Što se tiče vojske, ona se ne pominje da bi mogla intervenisati, ali se vjeruje da su mogući sukobi na dan referenduma. Zbog toga je državna policija u velikom broju stigla u Kataloniju kako bi onemogućila održavanje ovog ileglanog referenduma – zaključuje za Ekonomist doktorka Mićović.

Izvjesno je da su separatisti u Kataloniji u ovoj svojoj borbi prilično usamljeni, bez bilo čije podrške, jer je poznato da nijedna od zemalja EU, ali ni van nje nije otvoreno podržala referendum o nezavisnosti te pokrajine. Novi-stari politički vulkan u Evropi se opet aktivirao, a da li će eruptirati ili će se zaustaviti, ubrzo će biti poznato.

Komentariši

Top