Karl Marks: Vizionar ili inspirator represivnih režima? | Ekonomist

Karl Marks: Vizionar ili inspirator represivnih režima?

Njemačka se priprema za obilježavanje 200. godišnjice rođenja Karla Marksa (5. maj 1818. godine), ali nasljeđe revolucionarnog filozofa izaziva podjele i više od četvrt vijeka nakon pada Berlinskog zida.

Sa još svježim ožiljcima Hladnog rata, ljudi iz kapitalističke bivše Zapadne Njemačke i nekad komunističke Istočne o Marksu razmišljaju različito.

Neki ga cijene kao vizionara koji je predvidio bolesti tržišne ekonomije, a drugi ga preziru zbog ideja koje su nadahnule staljinističke režime.

Čak i u zapadnonjemačkom gradu Triru, Marksovom rodno mjestu koje planira oko 600 događaja kojim će se obilježiti dva vijeka od njegovog rođenja, ima kritičara.

Njima je, čini se, najveći trn u oku Marksov ogromni spomenik, visok pet i po metara, koji će biti otkriven u subotu. Spomenik je dar komunističke Kine, prenosi agencija Hina.

“Nije nam to trebalo”, kaže penzionerka Helene Šmit (76).

Mnogim Njemcima mišljenje o Marksu oblikovano je i zavisi od toga gdje su odrasli.

“Majka mi je jednom rekla da je Marks je komunista i to je bilo sve. A sada se uzdiže ispred nas”, kaže 92-godišnja Ana Lis, pomalo zbunjena impozantnim spomenikom.

Ona je odrasla na zapadu, gdje se o Marksu nije mnogo govorilo.

Studentkinja Sandra Konrad (22) ne negira Marksovoj istorijsku važnosti.

“On je sastavio sjajan manifest i niko ne može protiv toga. Ne smijemo ga zaboraviti”, rekla je Konrad.

Ponovo aktuelan

Stariji naraštaji u zapadnoj Njemačkoj nisu mnogo učili o Marksovim djelima poput Komunističkog manifesta i Kapitala. Nakon ujedinjenja Njemačke to se promijenilo. Neobuzadni kapitalizam i nezadovoljstvo koje generiše obnovili su interes za Marksove radove posvećene ugnjevatanju radničke klase i nejednakosti.

Posebno je to vidljivo u posljednjim decenijama. Marksove teorije, nastale u vrijeme punog zamaha industrijske revolucije u 19. vijeku, nailaze na dobar odjek u današnje vrijeme novih društvenih i političkih previranja.

“Sigurno je u tome veliku ulogu imala ekonomska i finansijska kriza 2008. godine kada su ugledni savremeni ekonomisti imali riječi hvale za Marksove teorije”, tvrdi Rajner Auts, kustos izložbe o Marksovu životu, radu i nasljeđu.

Ali na bivšem istoku, gdje su biste krupnog bradatog čovjeka bile neizostavan ukras svake škole, naglašavaju štetu koju su izazvale Marksove ideje.

“Karl Marks je izgradio temelj na kojem su se posljedično razvile sve komunističke diktature”, kaže Diter Dombrovski, predsjednik Zajednice žrtava komunističke terora.

“On je samo pisao, naravno, nije sprovodio svoje ideje, ali su zato to uradili komunistički diktatori od riječi do riječi”.

“Po današnjem krivičnom zakonu, onaj koji podstiče na zločin biće osuđen kao i izvršitelj. I to je ispravno”, rekao je Dombrovski koji je i sam iskusio istočnonjemački zatvor i tvrdi da su komunistički režimi pobili više ljudi od Hitlera.

I njemu smeta spomenik koji će u subotu biti otkriven u Triru.

“U Njemačkoj podizanjem spomenika nekome odajete počast. To znači da grad Trir slavi Karla Marksa i njegova djela”, naglašava Dombrovski i optužuje gradske vlasti da to rade samo kako bi privukle kineske turiste.

Ni heroj ni zločinac

Zvaničnici u Triru, gradu sa oko 115.000 stanovnika, odbacuju te optužbe i kažu da se Marks ne može kriviti za to što su režimi izobličili njegove teorije, sve do vlastitog uništenja.

“Istočnonjemački režim Marksa je smatrao Bogom, a njegove riječi Jevanđeljem. Oni su potpuno diskreditovali njegove ideje i filozofiju. Novi pogled na Marksa nije bio moguć prije ujedinjenja”, tvrdi Aust i dodaje da događanja povodom velike godišnjice njegovog rođenja Marksa prikazuju objektivno, ni kao heroja ni kao zločinca.

Gradonačelnik Trira Volfram Libe tvrdi da je ovo momenat da se čovjek i njegovo djelo ponovo vrednuju.

“Imamo 30-ak godina od ujedinjenja i to nam daje mogućnost da na Marksa gledamo kritički, ali bez predrasuda“, rekao je Libe, koji smatra da Marks treba da zauzme svoje mjesto “jednog od najvećih sinova ovog grada”.

Libe negira da pokušava da privuče kineske turiste, koji u Marksov rodni grad dolaze kao na hodočašće.

Trir godišnje posjeti pet miliona turista, a samo jedan odsto su Kinezi, kaže Libe i dodaje da grad ne može da primi veći broj turista sve i kada bi htio.

“Karl Marks je uobličio važne ideje i o njima vrijedi razmisliti. Ako neko nakon posjete našem gradu razmisli o različitim aspektima onoga što je Marks nudio, mislim da smo puno postigli”, zaključuje Libe.


Izvor: Vijesti

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top