Kako da se izdvojite iz prosjeka i dođete do posla kakvog želite? | Ekonomist

Kako da se izdvojite iz prosjeka i dođete do posla kakvog želite?

Često se dešava da oni što traže posao, rade uglavnom iste stvari koje ih ne dovode do željenog posla. Šta je na meni, šta ja mogu da uradim, koja je moja odgovornost, šta da promijenim na putu do željenog posla?

U našem okruženju, gotovo svi poznajemo neke koje traže posao, izuzetno jako žele da se zaposli baš u toj i toj kompaniji, da rade u super okruženju, da im plata bude tolika i tolika, ali nisu spremni da plate odgovarajuću cijenu. Npr. da šalju puno CV-jeva dok ih ne pozovu na razgovor, da obilaze od poslodavca do poslodavca ili da dodatno rade na sebi i sticanju nekih znanja ili vještina koje još nemaju ili da za prvo vrijeme rade i druge, ne tako inspirativne poslove, a uporedo rade na ostvarenju svog cilja i ne odustaju.

Kako razmišlja nezaposleni, koji teško stiže do cilja? Gdje se kreće?

Nezaposleni koji ima teškoća da pronađe odgovarajući posao, možda radi neke stvari kojih i nije svjestan, a koje mu mogu biti prepereka na putu do željenog posla ili razmišlja sa već unaprijed negativnim preduvjerenjima.Npr. kreće u sličnom okruženju i druži sa vrlo sličnima, sluša priče, u kladionici, u omiljenom kafiću, da posla nema, u ovoj državi nema perspektive, svi se zapošljavaju samo preko veze ili ako imaju sreće… Često ni samo okruženje nije podržavajuće. Međutim, nekad i konstruktivna podrška, obeshrabrenom Nezaposlenom, može djelovati kao „sit gladnom ne vjeruje“ ili „lako je njemu, ne zna on kako je meni“ i momentalno biva odbačena, kao neprihvatljiva, nekad čak i kao uvreda.

Šta najčešće radi nezaposleni koji teško dolazi do zaposlenja?

Najčešće čita novine, gleda oglase, neki koriste i internet. Mnogi dolaze i u Nacionalne službe za zapošljavanje ili druge agencije, kod savjetnika očekujući od njih neko rješenje i  pitajući ih:“Ima li šta za mene“, budući da, često ni sami ne znaju šta je to za njih ili se i ne usuđuju da požele posao snova, onda  najčešće ni savjetnici nemaju ništa za njih.Neki i pišu CV-ijeve i motivaciona pisma, šalju na razne adrese, ali uglavnom iste CV-jeve na različite oglase. Rijetki su oni koji  idu od firme do firme, sa vjerom u sebe i predstavljaju se  kao neko, ko ima šta da ponudi, neko ko vrijedi i  koga baš takvog-kakav jeste ta firma upravo i traži.

Koje bi sposobnosti trebalo da ima nezaposleni kako bi iskočio iz prosjeka i došao do posla kakav želi?

Pored planiraranja i pravljenja strategije, treba da preuzme odgovornost na sebe, da bude aktivan, društven, komunikativan. Tačno je da mi uvijek radimo onako kako najbolje umijemo u datoj situaciji i sa  znanjima i vještinama koje trenutno imamo, međutim, fleskibilnost i iskrenost prema sebi su jako važni.  Na vrijeme uočiti, ako ne ide na ovaj način-  mjenjaj način, ako ne mogu kao prodavac automobila da se zaposlim, mogu kao prodavac knjiga.  Biti iskren i otvoren prema sebi i priznati, nemam dovoljno vještina i znanja, i šta treba još da uradim, pa da ih steknem…

I na kraju šta je presudno?  Ono u šta vjeruje Nezaposleni i šta u sebi ponavlja.

Uglavnom, ne možemo mijenjati stvarnost, ali možemo sebe i svoje misli, tako da iz dana u dan, postajemo bolje verzije sebe, sa više samopouzdanja, sa više vjere, sa više podržavajućih i pozitivnih misli, sa više komunikacionih sposobnosti, a onda sve postaje nekako bliže i dostupnije, pa i posao snova.

Izvor: CdM

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top