Kako da iz konflikta izvučemo ono najbolje | Ekonomist

Kako da iz konflikta izvučemo ono najbolje

Da li vam je poznat onaj osjećaj nelagode i blage anksioznosti kada razgovor u kome učestvujete zaprijeti da preraste u konflikt? Po pravilu, situacije poput ovih svi ćemo se se truditi da izbjegnemo. U suprotnom, u nama se aktiviraju odbrambeni mehanizmi poput bori se ili bježi stava, tendencije da podignemo glas ili pak, impulsivne reakcije na reči naših sagovornika.

Sve su ovo posljedice trenutnog naleta adrenalina – u trenutku ćemo izgovoriti nešto što možda ne mislimo, a nećemo se ustručavati ni da „udarimo“ na tuđe emocije. Kako god bilo, za konflikte važi ono čuveno izbjegavati po svaku cijenu; pogotovo ako oni zaprijete da naruše naše kolegijalne odnose.

Osim, naravno, ukoliko nismo svjesni i njihovih pozitivnih strana. Jer, sukob mišljenja ne mora nužno podrazumijevati agresivnu ili neprimjerenu komunikaciju. Naprotiv, upravo bi nas konflikti mogli naučiti kako da postanemo dobri lideri ili vještiji pregovarači.

Ono što je potrebno jeste da, za početak, promijenimo ugao posmatranja. A evo i kako da iz konflikata izvučemo ono najbolje.

Konflikti nas uče prilagođavanju

Pod uslovom da pažljivo slušamo sagovornike, konflikti nam otvaraju mogućnost da stvari sagledamo iz drugačije perspektive.

To što će druga strana iskomunicirati svoja (suprotstavljena) uvjerenja, dozvoljava nam da joj se prilagodimo po principu finog podešavanja. Drugim riječima, ne možemo uvijek insistirati da se samo drugi prilagođavaju nama. Na taj način možemo ili sagledati sopstvena ograničenja, ili pak odlučiti da ostemo dosljedni svojim idejama. U svakom slučaju, važno je da shvatimo da konflikt ne znači uvijek svađu ili raspravu; pogotovo ako smo svjesni prednosti asertivne komunikacije. Rezultat bi, na kraju, trebalo da bude postizanje kompromisa, koji će nas dalje odvesti u pravcu konstruktivnih rješenja.

Konflikti nam dozvoljavaju da iskažemo svoje potrebe

Znate li zašto nam se ponekad čini da nikako ne uspijevamo da dobijemo ono što želimo?

U pojedinim slučajevima, razlog tome može biti nemogućnost da svoje potrebe izrazimo na pravi način. Ukoliko u tome ne uspijevamo, vremenom dolazi i do nagomilavanja frustracija – a one potom izbijaju upravo u vidu konflikta. Osim što predstavlja odliku razvijene emocionalne inteligencije, neometano izražavanje naših potreba ili stavova pomaže nam, između ostalog, u ostvarenju profesionalnih i ličnih ambicija. Stoga nas konflikti uče i da se izrazimo na konstruktivan i prihvatljiv način, vodeći istovremeno računa o tome da ne budemo suviše agresivni ili snishodljivi.

Konflikti nas uče fleksibilnosti

Još jedna od pozitivnih strana konflikata je u tome što nas uče da je s vremena na vrijeme u redu popustiti. Htjeli to da priznamo ili ne, svi smo ponekad skloni da skrajnemo tuđe argumente i tvrdoglavo branimo sopstvena uvjerenja. A tvrdoglavost i rigidnost svakako nam ne idu u prilog, pogotovo ako ih ispoljavamo u profesionalnim relacijama.

Nije, dakle, dovoljno da se zauzmemo isključivo za sebe. Štaviše, što smo fleksibilniji i otvoreniji, to će nas i drugi više uvažavati i poštovati.

Konflikti nas uče vještini pažljivog slušanja

Često će nam se učiniti da je sposobnost pažljivog slušanja postala pomalo zaboravljena veština. Pritom, aktivno slušanje je ono što čini suštinsku razliku između konstruktivnog rješavanja konflikata i diskusije koja, takoreći, ne vodi nikuda (ili pak, vodi ka još većem sukobu). Ostaviti za trenutak svoja uvjerenja po strani i zaista razumjeti šta nam druga strana govori, ključna je odlika pažljivih sagovornika i učesnika u konfliktu.

Strpljenje i promišljanje, nasuprot brzopletih i ishitrenih odgovora, presudni su za umijeće slušanja. A upravo su konflikti ti koji nam omogućavaju da „uvježbamo“ ovu vještinu.

Konflikti nam pomažu u prepoznavanju različitih obrazaca ponašanja

Mudriji i iskusniji imaju običaj da kažu: „Ne možeš nekoga upoznati sve dok se pošteno sa njim ne posvađaš“. I to je potpuno tačno, jer ponekad zaista ne možemo predvidjeti koliko se ponašanje drugih može naglo promijeniti. Izrazito defanzivan stav, neprimjereno ili nezrelo ponašanje – ili, pak, tendencija potpunog povlačenja – samo su neke od reakcija kojima bi nas sagovornici mogli iznenaditi. U tom smislu, ljudi su u konfliktnim situacijama skloni ispoljavanju određenih (često naučenih) obrazaca ponašanja. Konflikti nam, dakle, pomažu i da upoznamo i predvidimo reakcije naših sagovornika, a zatim i sami prilagodimo svoj stav.

To će nam svakako pružiti i određenu prednost u komunikaciji. Naučićemo da funkcionišemo u okviru tuđih granica, vodeći pritom računa da ne ugrožavamo bilo čiji integritet. Znaćemo kada je vrijeme da se i sami povučemo, ali i kada se, i do koje mjere, možemo (uslovno rečeno) forsirati svoja uvjerenja.

Konflikti nas vode ka kreativnim i konstruktivnim rešenjima

Evo jedne situacije koju često srijećemo u biznisu: strategije i planovi poslovanja koji se u početku pokažu uspješnim, vremenom postaju prevaziđeni i zahtevaju drugačiji pristup. Ukoliko, međutim, postoji otpor prema promjenama i inovacijama, ovo se može pokazati kao pravi izazov. Na primjer, problem sa prihvatanjem promjena bi mogli imati zaposleni ili naši bliži saradnici, najčešće zbog toga što im je mnogo lakše da se zadrže u svojoj zoni komfora.

Neslaganja po tom pitanju svakako bi u nekom trenutku mogla rezultirati konfliktom. Međutim, sukobi mišljenja mogli bi predstavljati upravo neophodnu prekretnicu u dolasku do konstruktivnih rješenja, ali samo pod uslovom da svi učesnici imaju zajednički interes i želju za postizanjem kompromisa.

Konflikti nam pomažu da poboljšamo komunikacione vještine

Strpljenje, disciplina, samokontrola i asertivnost – samo su neke od odlika ljudi sa razvijenim vještinama komunikacije. Oni koji toj vještini baš i nisu vični, trudiće se, sasvim prirodno, da izbjegnu konfliktne situacije.

Naime, ni malo nije prijatno kada vas „nadjača“ vještiji i elokventniji sagovornik. Bojazan od iskazivanja sopstvenog mišljenja – ili pak tendencija ka popuštanju – stoga su i prirodna i očekivana reakcija na konflikt. Međutim, koliko god nam teško pali, konflikti nam upravo zbog toga omogućavaju da postanemo vještiji pregovarači. To znači da ćemo verbalne sukobe sagledati kao šansu da steknemo samopouzdanje, odnosno da ne „bježimo“ ukoliko se kojim slučajem zateknemo u konfliktnoj situaciji.

Konflikti nam pomažu da naučimo da kontrolišemo emocije

Način na koji doživljavamo konflikte, kao i reakcije koje će oni u nama izazvati, u velikoj mjeri zavise od naše sposobnosti da kontrolišemo emocije. Ukoliko smo skloni burnim ili impulsivnim ispadima, ne možemo očekivati ni da nas suprotna strana shvati ozbiljno. Zato je važno da svakoj diskusiji pristupimo staloženo i „hladne glave“.

A uz pažljivi odabir riječi, staloženost i samokontrola ključni su ukoliko želimo da druga strana čuje, razumije, i uvaži naše argumente. Isto tako, kombinacija dosljednosti s jedne, i fleksibilnosti sa druge strane, pokazaće našim sagovornicima da smo spremni da konflikt razriješimo u interesu svih strana koje u njemu učestvuju.

Konflikti nas uče da ostanemo dosljedni sebi

Koliko god mislili da se sa nekim dobro slažemo, trenutak kada se nađemo u konfliktu pokazaće nam koliko smo, u stvari, različiti. A upoznajući razlike između nas i drugih, shvatićemo i koliko je važno da se založimo za sebe, čak i kada drugi otvoreno iskazuju svoje protivljenje i podozrenje.

S te strane, sposobnost da jasno iskažemo svoje gledište – uvažavajući istovremeno i one koji misle drugačije – znaci su koji ukazuju na našu emocionalnu inteligenciju. To svakako ne znači da su emocionalno inteligentnim osobama konflikti prijatniji. Upravo suprotno: oni će prvi težiti tome da situaciju riješe na konstruktivan način, tako da se nijedna strana ne osjeti nelagodno ili izopšteno.

Međutim, baš kao i emocionalna inteligencija, i uspješno prevazilaženje konflikata je nešto što se uči. Neće uvijek biti lako smiriti strasti, jer ishod konflikta zavisi i od spremnosti druge strane da se prilagodi situaciji. Zato je ponekad potrebno da se i sami nađemo između dvije vatre – a to je, naposljetku, možda i najbolji način za savladavanje vještine uspješnog rješavanja konflikata.


Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top