Kako da budete sigurni da Vas robot neće zamijeniti? | Ekonomist

Kako da budete sigurni da Vas robot neće zamijeniti?

Strah od gubitka posla zbog novih tehnologija datira vijekovima unazad. Ali postoji jedna ljudska vještina koja će Vam pomoći da ostanete relevantni u automatizovanom svijetu.

Kako vještačka intaligencija napreduje, tako raste i strah kod ljudi da će biti zamijenjeni kompjuterom. To je strah koji postoji još od industrijske revolucije, kada su radnici tekstila bojkotovali nove tehnologije, na način što su uništavali mašine koje su posao odrađivale brže i efikasnije od njih.

Sada kada roboti (bukvalno) hodaju zemljom, postavlja se nikada veće pitanje, a to je da li oni predstavljaju kraj zaposlenja za ljude ili će služiti kao komplement, da nas učine produktivnijim. Ali na kraju, neki poslovu su već nestali, a drugi ih takođe prate. Pa se onda postavlja pitanje, koja je funkcija ovih robota ako neće biti u mogućnosti da budu upotrijebljeni?

Članak Harvard Business Review-a prikazuje novo naučno istraživanje koje je sproveo Nacionalni Biro za Ekonomska Istraživanja, koji pokazuje da roboti neće zamijeniti poslove koji podrazumijevaju suštinski ljudsku vještinu: komunikaciju. Izvještaj koji je napisao David J. Deming iz Harvard Graduate School of Education, objašnjava:

Dok kompjuteri obavljaju kognitivne zadatke brzo rastuće kompleksnosti, jednostavna ljudska interakcija je  dokazano kao teška za automatizaciju.  Od 1980. godine, poslovi koji zahtijevaju upotrebu socijalnih vještina doživjeli su veći relativni rast tokom distribucije plate. Čak su i zaposlenost i rast plata bili najveći u poslovima koji su zahtijevali visok nivo i kognitivnih i socijalnih vještina.

Oni dani kada ste u stanju da naporno radite u izolaciji na kvantitativnom problemu i da za to budete dobro plaćeni su gotovi. Deming kaže za HBR. “Morate posjedovati obje vrste vještina”

Kako Deming kaže, procenat poslova koji zahtijevaju socijalne vještine je porastao za 24% od 1980. do 2012. godine, dok poslovi koji zahtijevaju matematičke sposobnosti su porasli samo 11%.

Deming je uzeo podatke iz istraživanja u kom su pratili ispitanike od adolescentnog doba pa sve do njihove 55-te godine. Pratili su njihove rezultate na testovima, pratili su učešće u sportskim klubovima ili klubovima u srednjoj školi uopšte i pratili su njihova zaposlenja i primanja kada su odrasli da bi  uporedili plate ljudi koji imaju visoke socijalne vještine sa onima koji imaju niske socijalne vještine.

Iako nije savršeno istraživanje, rezultati su interesantni. “Ljudi koji imaju izraženije socijalne vještine, po istraživanju, zarađuju više novca — čak i nakon provjere stvari kao što su njihovo obrazovanje, njihove kognitivne vještine, čime se bave, itd. — nego oni sa manjkom socijalnih vještina,” piše HBR. “Čini se da postoji i pozitivan doprinos socijalnih vještina na tržištu rada, sudeći po podacima, i taj doprinos je relativno veći kada se ljudi bave poslovima koji zahtijevaju više interakcije sa drugima.

Još uvijek ne znamo da li će nam roboti pomoći ili odmoći na duže staze gledano, ali sa sigurnošću možemo reći da ukoliko njegujete svoje suštinske ljudske sposobnosti, robotima će biti teško da Vas zamijene.

Prevela: Amra Pupović

Izvor: Inc.com

 

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top