Kako biznis sektor može doprinijeti stvaranju boljeg svijeta? | Ekonomist

Kako biznis sektor može doprinijeti stvaranju boljeg svijeta?

Zajedno sa 2.500 svjetskih lidera, predstavnika biznisa, akademske zajednice, umjetnosti, učestvovao sam i ove godine na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Bilo je to moje 14. učešće, a kao i prethodnih godina, teme su dolazile prevashodno iz oblasti svjetske ekonomije, zaštite okoline, geopolitike i zdravstvene zaštite.

Ne iznenađuje što je tehnologija, od jedne u moru tema, postala fundament svake rasprave u Davosu. Svijet se svakod dana sve više otvara i povezuje. U Eriksonu predviđaju da će, do 2020., 90% populacije starije od 6 godina imati mobilni telefon. Mobilni telefoni ubrzavaju komunikaciju, a informacije, znanje i poslovanje čine lakše dostupnim.

Nejednakost, klimatske promjene, nezaposlenost

Ipak, na konferenciji su na udarnom frontu rasprave bili unazađujući efekti ekonomske nejednakosti i rastućih klimatskih promjena. Sve veća nezaposlenost mladih je stalni izvor nestabilnosti, podstican razvojem vještačke inteligencije i robotike. UN procjenjuju da je više od 200 miliona nezaposlenih širom svijeta, od čega 33 miliona u Evropi i Americi. Razvoj talenata, cjeloživotno učenje i career reinventionsu kritična polja borbe sa globalnom nezaposlenošću.

Današnji kapitalizam odgovoran je za sve veću nejednakost. Prema Oxfamu, 1% najbogatijih u svijetu će do 2016. posjedovati više od 50% svjetskog bogatstva. Praktično, 80 najbogatijih ljudi danas raspolaže istim obimom bogatstva kao 3,5 milijarde ljudi u ostatku svijeta. Zamislite šta bi značilo kada bi tih 80 individua odlučilo da veći dio svog bogatstva vrati svijetu prije smrti…

Procjenjuje se da je nivo stakleničkih gasova trenutno na najvećem nivou u zadnjih 800.000 godina, i potpuno je jasno da bi ovaj problem mogao imati snažan negativni efekat na ukupni razvoj čovječanstva u bližoj i daljoj budućnosti. Okeani su porasli na rekordan nivo, sa rastom od 3,2 milimetra godišnje, dvostruko veće od prosjeka iz prethodnih 80 godina.

Kao što u Davosu reče Generalni sekretar UN Ban Ki-Mun: „Mi smo prva generacija koja može iskorijeniti siromaštvo i zadnja koja se može izboriti sa klimatskim promjenama. Buduće generacije će nam oštro suditi ako ne budemo na nivou naše istorijske i moralne odgovornosti“.

Imperativ za lidere

Imamo, dakle, imperativ da riješimo probleme rastuće nejednakosti i zagađenja, koji dodatno potpiruju geopolitičke tenzije širom svijeta, i da razmotrimo kako biznis treba da doprinese tome cilju.

Čuveni ekonomista Milton Fridman zagovarao je da je glavni zadatak biznisa osmišljavanje aktivnosti, koje treba da povećaju profit. Nije bio u pravu. Zadatak biznisa treba da bude i unapređenje svijeta i povećanje bogatstva svih ljudi.

To je bila vizija profesora Klausa Švaba, koji je pokrenuo forum u Davosu 1971., koja je i danas vodilja godišnjih skupova. On vjeruje da smo mi obavezni da koncept povećanja bogatstva vlasnika biznisa zamijenimo konceptom povećanja bogatstva i dobra zajednice. On je zamislio da menadžment korporacija ne treba da bude odgovoran samo vlasnicima, nego cijeloj zajednici – potrošačima, zaposlenima, partnerima, građanima, vladi, prirodnom okruženju i svakom drugom subjektu, posredno ili neposredno koji ima veze sa njegovim poslovanjem.

Nova definicija uspjeha

Da biste bili uspješni u biznisu, morate prihvatiti pomenutu „teoriju zajednice“. Kada sam pokrenuo Salesforce, nastala je i Salesforce fondacija, koja donira zajednici 1% našeg kapitala i zarade. To je ideja koja je duboko integrisana u našu poslovnu filozofiju – posao ne smije da loše utiče na zajednicu, bilo da je riječ o nekom malom mjestu ili cijelom svijetu.

Ali, moramo da uradimo i više od toga. Moramo da gradimo radikalno viši nivo transparentnosti poslovanja i povjerenja sa zajednicom. Potrebna nam je armija aktivista, koji se bore za tu ideju, koji žele da podignu nivo odgovornosti kompanija prema svim društvenim subjektima, koji će se izboriti sa glasovima koji podržavaju samo interese vlasnika i menadžmenta kompanija.

Na kraju krajeva, najefektivniji način stvaranja dodatne vrijednosti i za same vlasnike biznisa jeste onaj koji je usklađen sa interesima zajednice.

Važno je imati misiju

Nedavno je jedan Vol Strit-analitičar pitao Marka Zakerberga da li bi njihove inicijative za povećanje pristupa internetu ljudima u manje razvijenim zemljama, mogle privući investitore. „Mogle bi privući onu vrstu investitora koje bismo mi voljeli da imamo, jer mi smo kompanija sa misijom. To je povezivanje ljudi, i svaki naš dan je posvećen tome. To je ono što mi ovdje radimo. Da smo fokusirani samo na zaradu, ostali bismo na nivou SAD i drugih razvijenih zemalja, ali to nije slučaj. Dostupnost interneta u ovim zemljama, vremenom će isplatiti kompaniji Facebook“.

Kao što sam napisao u svojoj knjizi „Compassionate Capitalism“ iz 2004., inspirisan profesorom Švabom:„Konkurentska prednost, koju stičete dijeljem i brigom za zajednicu, je značajna. Ona daje vašim ljudima veći integritet. Zauzvrat, zajednica želi da se poveže sa kompanijom koja ima srce. Radite u zajedničkom interesu: zato što je to ispravno i zato što vam, ujedno, donosi profit“.

Autor: Marc Benioff , Chairman and Chief Executive Officer of Salesforce, a cluod computing company.
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top