Japanska ekonomija porasla četvrti uzastopni kvartal zaredom | Ekonomist

Japanska ekonomija porasla četvrti uzastopni kvartal zaredom

Japanska ekonomija je porasla u posljednjem tromjesečju prošle godine 1,0 posto na godišnjem nivou, već četvrti kvartal zaredom, ali sporije nego u prethodnom.

Prema u ponedjeljak objavljenom izvještaju japanske vlade, bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom je tromjesečju porastao sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 1,4 posto. No, rast je u skladu s očekivanjima analitičara u anketi Reutersa.

To je dobra vijest za vladu Shinza Abea i japansku centralnu banku koji već godinama pokušavaju postići rast ekonomije i izvući zemlju iz stagnacije i deflacije.
U proteklom je tromjesečju japanski BDP porastao za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je nešto sporije u odnosu na očekivanja analitičara od 0,3 posto.
Spoljnja potražnja doprinijela je rastu BDP-a za 0,2 postotna boda, što se zahvaljuje rastu izvoza u Kinu i SAD.
Kapitalne su investicije, ključna komponenta BDP-a, porasle za 0,9 posto, što predstavlja snažan zaokret, s obzirom da su u prethodnom tromjesečju pale za 0,3 posto.

Međutim, lična potrošnja, koja čini oko 60 posto BDP-a, u proteklom je kvartalu stagnirala, a analitičari smatraju da je to posljedica slabljenja kupovne moći domaćinstava zbog rasta cijena svježe hrane i povrća.
Slabost domaće potražnje zabrinjava stručnjake jer bi to, zajedno s mogućim širenjem protekcionizma nakon najava američkog predsjednika Donalda Trumpa, moglo naštetiti trećej po veličini svjetskoj ekonomiji.

“Očekujem da će se ove godine rast ekonomije ubrzati zahvaljujući globalnoj potražnji. Rizik je, međutim, domaća potrošnja jer bi realne plaće mogle ostati slabe. Problem je, takođe, pretekcionizam. U tom bi slučaju kompanije oklijevale jer ne bi znale kada i gdje investirati, a to bi moglo odložiti investicije”, kaže Daiju Aoki, ekonomista u kompaniji UBS Securities.

Japanski ministar gospodarstva Nobuteru Ishikara kazao je, pak, kako ekonomija ostaje u trendu umjerenog oporavka i očekuje zadržavanje pozitivnog zamaha.

“Međutim, pažnju treba posvetiti nesigurnosti u globalnoj ekonomiji i oscilacijama na finansijskim tržištima”, kazao je Ishikara.
Slabi kurs jena doprinosii rastu izvoza jer zbog toga japanski izvozni proizvodi postaju cjenovno konkurentniji na inostranim tržištima. No, ako jen ojača, to bi moglo naštetiti izvozu.

Vlada premijera Abea već godinama nastoji izvući Japan iz stagnacije nizom podsticajnih mjera, nazvanih po njemu ‘Abenomijom’.
Međutim, uprkos gvelikim podsticajima japanskih vlasti i tamošnje centralne banke, treća po veličini svjetska ekonomija već dugo vremena muku muči s deflacijom i stagnacijom ekonomije.
Od globalne finansijske krize 2008. godine čak je četiri puta zaronilo u recesiju.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top