Island sprema monetarnu revoluciju

Island sprema monetarnu revoluciju

Islandska je vlada odlučila da razmotri revolucionalni prijedlog ‘državnog novčanog’ sistema kojim bi centralna banka postala jedini kreator novca, a parlament odlučivao o njegovoj raspodjeli.

Prijedlog je iznesen u izveštaju ‘Bolji monetarni sistem za Island’, koje je početkom nedjelje parlamentu predstavio zastupnik vladajuće centrističke Stranke progresa Frosti Sigurjonsson i predstavljao bi zaokret u istoriji savremenih finansija, navodi agencija AFP.

Sigurjonsson predlaže da centralna banka postane jedini kreator novca, budući da na Islandu, kao i u ostalim savremenim tržišnim ekonomijama, trenutno nadzire tek proizvodnju novčanica i kovanica, dok ostatak novca kreiraju komercijalne banke kreditnim linijama.

Po Sigurjonssonovoj bi zamisli o uspostavljanju ‘državnog novčanog’ sistema centralna banka postala jedini kreator novog novca, o čijoj bi raspodjeli potom odlučivao parlament.

‘Ključno je što bi se ovlašćenje za kreiranje novca odvojile od ovlašćenja odlučivanja o njegovoj upotrebi’, naglasio je Sigurjonsson, uporedivši takva nova ovlašćenja parlamenta s onima za odlučivanje o raspodeli budžetskog novca.

Banke bi pak, po njegovom prijedlogu, i dalje upravljale računima i plaćanjima te služile kao posrednici između štediša i zajmodavaca.

Prijedlog se temelji na rezultatima istraživanja četiri zvaničnika centralne banke koje je pokazalo da je Island od 1875. godine zabilježio ‘više od 20 finansijskih kriza različitih vrsta’, odnosno ‘u prosjeku šest ozbiljnih višestrukih epizoda finansijskih kriza svakih 15 godina’.

Problem je u pravilu izazvalo snažno povećanje kreditiranja u razdoblju ekonomskog rasta. Centralna banka nije uspijevala obuzdati nabujalo kreditiranje, što je potpirivalo inflaciju, sklonost riziku i špekulacije, utvrdili su autori istraživanja.

Na kraju bi se pojavila opasnost od sloma banaka, pa bi uslijedile skupe državne intervencije, pokazalo je istraživanje.

‘Zaključci (izvještaja) biće važan doprinos predstojećoj raspravi, u zemlji i svijetu, o kreiranju novca i o monetarnoj politici’, naglasio je premijer Sigmundur David Gunnlaugsson u osvrtu na Sigurjonssonov izveštaj, sastavljen po njegovom nalogu.

Malenu nordijsku zemlju teško je pogodio bankrot američke investicijske banke Lehman Brothers, izazvavši slom tri najveće islandske banke. Nakon toga je Rejkjavik zatražio pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Islandski je BDP 2009. pao 5,1 posto, iduće godine 3,1 posto, da bi od 2011. ponovo rastao, navodi agencija AFP.

Izvor: Tportal

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top