Iskustvo vas ne čini automatski dobrim mentorom | Ekonomist

Iskustvo vas ne čini automatski dobrim mentorom

Koučing i mentorstvo su popularniji nego ikada – i to ne bez razloga. Kako pojedinci napreduju u svom poslu i karijerama, pred njima su stalni zahtjevi za usavršavanjem i izazovi rada izvan zone komfora. Stoga, ove stvari pomažu bojažljivim rukovodiocima da nauče kako da održe motivacioni govor, uplašenim menadžerima kako da saopšte loše vijesti, neprodornim, mladim ljudima kako da se najbolje predstave potencijalnim poslodavcima.

Nije mentorstvo zastupljeno samo u tradicionalnim korporativnim strukturama – srešćemo ga i u mnogim drugim oblastima – obrazovanju, religiji, sportu, NVO svijetu, gdje pojedinci sa velikim iskustvom pomažu manje iskusnim da uđu u tajne neke vještine.

Tako bi bar trebalo da bude. U praksi je, bojimo se, često drugačije – ponekad koučing donese više štete nego koristi. Problem leži u pretpostavci i vjerovanju da vas iskustvo samo po sebi može učiniti dobrim koučom. Iskustvo, koje pominjemo, može biti veliko breme za one koje treba znanje da prime – može negativno djelovati na njih, u smislu da ih obeshrabruje i frustrira na sopstvenom putu napretka, a ponekad čak i unazađuje. Dakle, na koučima je, stoga, velika odgovornost.

Prva odgovornost ima veze sa emocijama. Kouči i mentori se, obično, biraju zbog njihovog iskustva, što je dobra stvar. Ali, to iskustvo može biti i velika odgovornost, jer smo, usljed njega, udaljeni od tekućeg iskustva učenja neke izazovne, nove vještine. Ljudi se u tom procesu mogu zaista mučiti, osjećati anksiozno, neprijatno, čak i bijesno i frustrirano. Zato je potreban delikatan pristup i uvid u to šta bi za nekog bio dobar, pravi savjet; intervenisati na vrijeme, naći prave, mudre riječi ohrabrenja i način kako da njegujemo samopouzdanje onoga kome prenosimo znanje i vještinu. Ako propustite navedene stavke, propustili ste ključni segment koučinga – emocionalnu stranu.

Čak i kao veome iskusan mentor, na emocionalnom planu možete „kiksati“ ako niste sposobni da saosjećate sa onima koje podučavate. Treba da se sjetite svih problema, frustracija i izazova, sa kojima ste se sreli tokom procesa sticanja iskustva. Polaznici to vole da čuju – žele da osjete da ste vi njihov kolega, koji razumije kroz šta oni sada prolaze.

Pored tih emocionalnih barijera, problem može nastati i zbog neralnih očekivanja, vezano za brzinu napredovanja polaznika u sticanju novih vještina. Kao iskusan pojedinac, koji se slabo sjeća kako je to iskustvo u početku teško i sporo sticao, ne smije očekivati trenutni uspjeh svojih polaznika. Ljudi, na početku usvajanja neke vještine, najčešće imaju veoma nejednake rezultate. Važno je da toga budete svjesni, i da se, čak i nakon početnog uspjeha vašeg polaznika, ne obeshrabrite ako naredni pokušaji budu loši. Ne smijete biti nestrpljivi – iznova i iznova mu dajte šansu – ako osjeti frustraciju u vašem glasu, to može slomiti sav elan osobe koju podučavate.

Iako mogu biti prolazna, morate slaviti ta mala dostignuća na početku. Mnogi mentori su koncentrisani na budućnost – „ok, šta je sljedeće?“, bez odavanja priznanja i poštovanja toga što je neko postigao. Ova činjenica može jako loše uticati na samopouzdanje vašeg štićenika, koje je ključno za cijeli proces koučinga.

Još jedna zamka, u koju mentori sa velikim iskustvom mogu upasti, jesu neprimjerena poređenja. Ko od nas nikad nije poredio svoje zaposlene, studente, čak i djecu, jedno sa drugim? Poređenja se teško mogu zaobići, ali u koučingu mogu biti jako štetna. Ako poredimo nekoga – zaposlenog, studenta, dijete – sa nekim drugim, sobom, na primjer, onda se kod njega obično može stvoriti sljedeća slika: „ja – ja sam uspjeh, ti si promašaj“. U zamku poređenja padamo ne razmišljajući o iskustvima, koja imaju ljudi kojima pokušavamo da pomognemo.

Kao mentori, svi mi želimo da svojim iskustvima i stručnošću pomognemo ljudima sa kojima radimo. Vodeći računa na nabrojane, potencijalne propuste, povećavamo šansu da im i zaista budemo od pomoći.

 

Autor: Andy Molinsky, Associate Professor of Organizational Behavior at the Brandeis International Business School
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top