IRF: Beskamatni krediti i povlastice za projekte na sjeveru | Ekonomist

IRF: Beskamatni krediti i povlastice za projekte na sjeveru

IRF danas je raspisao konkurs za 33 kreditne linije kroz koje će u razvoj preduzetništva i malih i srednjih preduzeća plasirati najmanje 120 miliona eura. Kamatne stope se kreću do nula do 4,5 odsto, grejs period je do četiri godine a rok otplate do 12 godina, sa iznosom do pet miliona eura zavisno od vrste kreditnog aranžmana – kazao je u razgovoru za Pobjedu predsjednik Odbora direktora ovog fonda dr Zoran Vukčević.

IRF je u ovoj godini, pored programa kreditiranja visokoškolaca, obezbijedio beskamatne kredite i za druge posebne ciljne grupe – za žene koje imaju potencijala za biznis, kao i za tehnološke viškove koji imaju uslova da se preduzetništvom ponovo zaposle.

– IRF će kroz ove beskamatne programe podrške omogućiti građanima da ,,uzmu stvar u svoje u ruke“ i sami riješe svoju egzistenciju i postanu ekonomski nezavisni. Prošle godine je bila velika zainteresovanost visokoškolaca i preduzetnica za otvaranjem sopstvenih biznisa, sa beskamatnim kreditima, pa će se i ove godine podržati one ciljne grupe koje imaju potencijala da na osnovu svog znanja i iskustva počnu sa realizacijom biznis ideje – objasnio je Vukčević za Pobjedu.

On podsjeća da će i lica kojima je usljed tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena prestao radni odnos na neodređeno vrijeme, a koji se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, sada imati mogućnost da konkurišu za kreditna sredstva kod IRF-a po najpovoljnijim uslovima u regionu.

– Cilj ovog programa je upravo podrška licima koja su proglašena tehnološkim viškovima da riješe svoju egzistenciju uz kreditnu podršku IRF-a i da realizacijom svoje biznis ideje obezbijede posao za sebe i za druge – kaže Vukčević, obrazlažući beskamatne kreditne linije.

Sjever

IRF je i u ovoj godini obezbijedio posebne stimulativne mjere i povoljnosti za različite ciljne grupe – kroz smanjenja kamatne stope za 0,5 odsto.

– To se odnosi na subjekte koji posluju u opštinama sjevernog regiona i onima koje su ispod prosjeka razvijenosti na nivou Crne Gore. Taj stimulans je predviđen i za one koji realizacijom projekta zaposle pet ili više novih lica, kao i privredne subjekte koji redovno izmiruju poreske obaveze, nalaze se na „bijeloj listi“ nadležnog državnog organa. Takođe, krediti koji se budu realizovali iz sredstava EIB -a plasiraće se po kamatnoj stopi koja je niža za 0,5 odsto, dok će za subjekte koji obezbijede garancije od poslovnih banaka kamata biti niža jedan odsto – objasnio je Vukčević.

On kaže da je nedovoljna saradnja između privrednih sektora, što ima za posljedicu da iracionalno koristimo domaće proizvode.

– Za podršku mikro, malim i srednjim preduzećima, kao i individualnim poljoprivrednim proizvođačima, IRF će u ovoj godini realizovati novu kreditnu liniju za podršku poljoprivredi– otkup poljoprivrednih proizvoda. Kroz ovaj program će se podržati veći otkup poljoprivrednih proizvoda što će doprinijeti dodatnoj stimulaciji domaćih poljoprivrednih proizvođača za bavljenje poljoprivredom. IRF je, takođe, otvorio i kreditnu liniju iz oblasti poljoprivrede kako bi se podržali poljoprivredni proizvođači koji koriste grantove iz Agrobudžeta – ističe on.

Da bi se obezbijedilo bolje korišćenje resursa i povećanje zaposlenosti, IRF će kroz novu kreditnu liniju podržati ,,green field“ i „brown field“ investicije.

– Cilj programa je novo zapošljavanje, povećavanje kapaciteta i unaprjeđenja konkurentnosti. Green field investicije podrazumijevaju ulaganje u izgradnju potpuno novog biznisa, koji do tada nije postojao na tržištu ili tržišnom području, dok ,,brown field“ investicije startuju na kupljenom zemljištu sa pratećom infrastrukturom – pojašnjava Vukčević.

Kultura i usluge

IRF je pripremio i posebne kreditne linije za podsticaj konkurentnosti crnogorskih proizvoda, kojima će podržati projekte koji su spoljnotrgovinski orijentisani, a pažnja će se usmjeriti i na podršku razvoja preduzetništva u oblasti kulture i umjetnosti.

– Ukoliko postoje preduzetnički orijentisana lica u kulturi i umjetnosti potrebno im je obezbijediti povoljna kreditna sredstva da svoje znanje i iskustvo pretoče u biznis. Posebna pažnja će se usmjeriti na razvoj umjetničkih zanata – advertajzing, dizajn, fotografija, umjetnički zahvati, audio-vizuelna produkcija – zaključuje Vukčević.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top