Investitori preči od diplomatskih nesuglasica | Ekonomist

Investitori preči od diplomatskih nesuglasica

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić tvrdi da granični spor između Crne Gore i Hrvatske na Prevlaci neće ometati istraživanja nafte upravo na tom području. Još prije godinu, mediji su pisali o tome kako se na granici između dvije države nalazi bogato nalazište nafte, koje bi ovim državama obezbijedilo milijarde eura. Nedavno je Vlada Hrvatske objavila geografsku mapu uz koncesionu dokumentaciju za istraživanje u tom dijelu Prevlake, na šta je odgovorila Vlada Crne Gore smatrajući da takav potez predstavlja jednostrani čin. Podgorički zvaničnici tada su saopštili da Crna Gora „štiti svoje interese u morskom području u skladu sa međunarodnim aktima”. Naravno, kolege iz Hrvatske na ovakvo reagovanje nisu ostale dužne, te je premijer Zoran Milanović objasnio da ako je to „tvrdi stav Crne Gore, onda će on morati da se promijeni“. Jer, ukoliko se nastavi koškanje oko Prevlake, investitori će se povući.

Međutim, Kavarić je za italijansku novinsku agenciju Nova kazao da očekuje da pitanje koje se odnosi na granicu sa Hrvatskom bude riješeno bez blokiranja istraživanja nafte sa obije strane. On je pojasnio da dvije Vlade imaju redovnu komunikaciju kako po pitanju Prevlake, tako i kada je riječ o postavljanju podmorskog energetskog kabla između crnogorske i italijanske obale kroz vode Jadrana, koje pripadaju Hrvatskoj.

Za postojanje nafte na jugu Jadrana zna se još od 1970.godine. Deset godina kasnije, američka naftna kompanija Ševron nastavila je istraživanje, ali je tada cijena nafte bila niska, pa se došlo do zaključka da komercijalna eksploatacija ne bi bila opravdana. Kasnije, kada je cijena nafte drastično povećana, i kada su se nalazišta mogla eksploatisati, desile su se devedesete. Rat koji je zahvatio cijeli Balkan odložio je ekspolataciju. No, sada se stanje promijenilo, ali ni jedna ni druga država nemaju dovoljno novca da samostalno krenu u potragu za crnim zlatom. Zbog toga će ključnu ulogu u svemu odigrati upravo strani investitori. A da bi se privukao ozbiljan i jak partner koji će imati dovoljno novca za istraživanje, obije strane moraju da se drže umjerenijih tonova.

Primjer Norveške.

Pronalazak nafte za Crnu Goru bio bi od velikog značaja za državni budžet. Prema podacima Ministarstva finansija državni dug Crne Gore na kraju juna iznosio je oko dvije milijarde eura. To je 57,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, što znači da je svaki građanin zadužen oko 2000 eura. Dug je u odnosu na prošlu godinu porastao 14 odsto, i ima tendenciju rasta. Norveška je naftu otkrila tek nedavno, šezdesetih godina. Do tada, ona je bila najsiromašnija skandinavska država i spadala je u manje razvijene zemlje Evrope. Danas, nekih pedeset godina kasnije Norvežani su jedna od bogatijih nacija, ako ne i najbogatiji. Norveška je peti najveći izvoznik nafte u svijetu, a prije dvije godine vlada te zemlje donijela je odluku da smanji korišćenje dobiti od nafte u nastojanju da izbjegne preveliki ekonomski rast koji bi doveo do jačanja nacionalne valute, a što bi direktno ugrozilo norveške izvoznike. Stopa nezaposlenosti u toj zemlji prije dvije godine bila je na nivou od 3,25 odsto, znatno nižem od stope od 10,2 odsto, registrovane kod 27 članica Evropske unije.

Bojana Perković
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top