Investicione banke ne povećavaju zapošljavanje | Ekonomist

Investicione banke ne povećavaju zapošljavanje

Prihodi 10 najvećih investicijskih banaka u svijetu u prvom kvartalu ove godine su uvećani za devet posto na godišnjem nivou, na 44,9 milijardi dolara, ali to se još nije pretočilo u veća zapošljavanja.

Daleko najuspješniji pritom su bila odjeljenja trgovanja hartijama od vrijednosti s fiksnim prinosom, valutama i robama, koji su ponajviše izloženi stanju u privredi, s rastom prihoda od pet posto, na 22,5 milijardi dolara prema stalnom kursu dolara, pokazali su podaci kompanije za analizu toga sektora Coalition.

Povećanje aktivnosti zasad se još nije pretočilo i u veća zapošljavanja. Među svim investicijskim bankama čija poslovanja prate u Coalitionu, uključujući Bank of America Merrill Lynch, Barclays, BNP Paribas, Citi, Credit Suisse, Deutsche Bank, Goldman Sachs, te JPMorgan, Morgan Stanley i UBS, broj zaposlenih smanjen je za četiri posto. Od 2011. smanjili su broj zaposlenih za oko 20 posto, pokazalo je istraživanje.

Inače, prihodi navedenih dijelova poslovanja posljednjih godina su oštro smanjeni usljed postroženih propisa i niske volatilnosti tržišta, što je primoralo investicione banke na preusmjeravanje, smanjenje broja zaposlenih i povlačenje iz određenih poslovnih aktivnosti. Od 2009. prihodi u spomenutim dijelovima poslovanja, koji čine oko polovinu ukupnih prihoda investicionih banaka, u vodećih su 10 investicionih banaka na globalnom nivou gotovo prepolovljeni, pokazuju podaci Coalitiona.

Među svijetlim tačkama u prva tri ovogodišnja mjeseca bili su i dijelovi poslovanja investicionih banaka u segmentu dionica, s rastom prihoda od 20 posto, na 12,5 milijardi dolara, usljed snažnog obima i poboljšanja na tržištima. Odjeljenja investicijskog bankarstva koji se bave savjetovanjima za spajanja i akvizicije, kao i poslovima za potrebe klijenata koji se spremaju da izdaju hartije od vrijednosti, zabilježili su 5-postotno povećanje prihoda u prvom kvartalu, na 9,8 milijardi dolara, jer su aktivnosti sklapanja sporazuma i skok obima prekograničnih sporazuma poduprli jačanje profita. Aktivnosti tih banaka na tržištima dugova smanjene su, pak, 14 posto, s obzirom da su prihodi od odobravanja zajmova već prilično zaduženim kompanijama ili pojedincima značajno smanjeni, ponajprije u područjima dviju Amerika, pokazala je analiza.

Izvor:
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top