Intervju - Andrej Ščerbina (Visa): Prioritet u 2017. je tokenizacija | Ekonomist

Intervju – Andrej Ščerbina (Visa): Prioritet u 2017. je tokenizacija

Kompanija Visa posvećena je razvoju inovativnih načina elektronskih plaćanja, a u godini na izmaku ostvarila je značajan napredak u prenošenju plaćanja sa gotovinskih transakcija u digitalnu sferu. Uvođenje tokenizacije kao novog standarda jedan je od najvećih izazova u narednoj godini, o čemu za Ekonomist govori Andrei Shcherbina, zadužen za inovacije i razvoj proizvoda u kompaniji Visa za tržišta CISSEE zemalja.

Ekonomist: Šta su bili ključni ciljevi kompanije Visa za 2016. i koje aktivnosti biste istakli kao najvažnije u regionu CISSEE?

Ščerbina: Naši ciljevi za 2016. godinu, odnosno fokus aktivnosti bio je usmjeren na dalju podršku migraciji plaćanja sa gotovinskih transakcija na elektronske, odnosno one koja se obavljaju u digitalnoj sferi. Taj brzorastući trend podržan je razvojem novih tehnologija, sveprisutnim fenomenom Internet of Things (IoT) koji dominira u različitim segmentima svakodnevnog života. To je bio razlog zašto smo pažljivo pripremali i pokrenuli više platformi za mobilna plaćanja širom CISSEE regiona. Sa našim klijentima i partnerima – bankama uveli smo takozvane mobilne novčanike koji se baziraju na Visa Cloud tehnologiji plaćanja, a tržišta koja su potrošačima ponudila novi servis su Gruzija, Kazahstan, Ukrajina i Srbija i očekujemo da će se još zemalja pridružiti ovoj grupi. Isto tako, želio bih da naglasim da je od ove godine, Visa  promijenila način poslovanja u regionu, sa, da tako kažem, trećim stranama uz pomoć nove platforme Visa Developer, koja je dizajnirana kako bi pomogla finansijskim institucijama – ne samo bankama već i think-tank oganizacijama, start-up kompanijama, trgovcima, čak i samostalnim programerima da istražuju sve mogućnosti plaćanja i informacionih servisa koji kompanija Visa obezbjeđuje putem svojih web servisa. Ovakav pristup nam omogućava da organizujemo jedan novi proces kreiranja proizvoda i servisa, unaprijedimo kolaboraciju sa našim klijentima. Taj kreativni proces zajedničkog stvaranja odvija se ili kroz direktni rad i saradnju sa bankama ili preko jedne nove, sve zastupljenije platforme na tržištima regiona CISSEE, a to su hakatoni. Imali smo priliku da učestvujemo na trima različitim hakatonima u Kazahstanu, Bjelorusiji i Ukrajini, na kojima smo vidjeli mnoge zanimljive ideje i rješenja koja su usmjerena na potrebe korisnika elektronskih načina plaćanja. To je nešto što smo htjeli da uradimo ove godine, nešto na čemu smo počeli da radimo i što će se širiti kroz našu viziju novog načina isporuke proizvoda i usluga i njihovog plasmana na tržištu.

Ekonomist: Šta su prioriteti za 2017. godinu?

Ščerbina: Prateći našu viziju digitalizacije elektronskih plaćanja planiramo da uvedemo novi standard u industriji plaćanja – tokenizaciju, koja će biti dostupna na nekoliko tržišta CISSEE regiona. Ova usluga pruža još jednostavnije i sigurnije plaćanje, putem mobilnih uređaja i računara, bilo da govorimo o transakcijama na mjestima prodaje i direktnim plaćanjima, ili online plaćanju prilikom obavljanja e-trgovine. Prva tržišta na kojima će zaživjeti tokenizacija su Gruzija i Ukrajina, a vjerujem da ćemo brzo pokriti i druge zemlje. Kada je riječ o planovima za razvoj i unapređenje elektronske trgovine i mobilnih plaćanja u planu je da u ovom regionu uvedemo i uslugu Visa Checkout. Korisnici Vsa Checkout usluge širom svijeta uživaju u njenim pogodnostima, stoga planiramo da ovu uslugu, koja nudi jednostavnije i sigurnije plaćanje pružimo i korisnicima širom CISSEE regiona.

Ekonomist: Koja tehnološka rješenja su ostvarila najveći uticaj na elektronsko plaćanje, bez obzira da li su već u upotrebi ili se očekuju? 

Ščerbina: Izdvojio bih dva tehnološka rješenja. Dakle, ono na šta bih stavio akcenat je već pomenuta tokenizacija, zbog trenda prelaska sa plastičnih kartica na uređaje potrošača, odnosno korisnika elektronskih načina plaćanja. Kada kažem uređaji, ne mislim samo na smartfone, već to obuhvata i druge uređaje povezane u sistem IoT – onih koji potencijalno to mogu biti ili koji su već zaživjeli kao sredstvo plaćanja – od narukvica, prstena, automobila, do pametnih frižidera, itd. Kada se osvrnemo samo na oblast plaćanja karticama, Visa maksimalno brine o sigurnosti i nema dileme oko toga koliko su čipovi na karticama pouzdano mjesto za čuvanje podataka. Upravo se ta sigurnost, koja postoji u fizičkom okruženju mora obezbijediti i u digitalnom i to je izazov, jer kada se posmatra tranzicija od kartica do personalnih pametnih uređaja koje kupci koriste, a koji su potpuno van kontrole banaka, moramo obezbijediti da svi ovi načini plaćanja budu dovoljno sigurni, a podaci korisnika zaštićeni. U tom slučaju, tokenizacija, koja je uspostavljena i koristi se kao standard, je upravo ono što smo razvili i što koristimo kod velikog broja proizvoda u sistemu povezanih uređaja. Token, koji je zamjena za plastičnu karticu, ne otkriva detalje korisnika kartica, ograničeni su na specifičan domen i njima se može upravljati nezavisno od primarnog računa. U doba IoT, sa povezanim uređajima koji postaju sredstva plaćanja, tokenizacije dobija još veći značaj. Druga stvar koju sam htio da pomenem je još u ranoj fazi, a to je blockchain, odnosno distributed ledger tehnologija.

Ekonomist: Kakve mogućnosti otvara blockchain? 

Ščerbina: Očigledno, ovo donosi brojne mogućnosti za različite vrste institucija iz finansijskih i FinTech preduzeća, startapovima, vladama itd, ali u isto vrijeme u ranim danima sugeriše da još ne znamo odgovor na mnogo otvorenih pitanja na koje se distributed ledger tehnologija odnosi. I to nas u ovom momentu drži na tihom režimu rada i nešto dalje od usvajanja ove tehnologije. Blokchain tehnologija je svakako prepoznata kao nešto što treba dodatno ispitati i to je razlog zašto  imamo neke pilot projekte u ovoj oblasti. Ali ponavljam, sve dok ova tehnologija ne bude prihvaćena i usvojena među regulatorima svih država širom svijeta, smatramo da treba da budemo oprezni sa blockchainom.

Ekonomist: Koliko je za kompaniju Visa izazovna situacija kada istovremeno posluje na različitim tržištima, od onih gdje su sve najnovije usluge već implementirane do onih koji se uglavnom i dalje bore u sprovođenju osnovnih?

Kada pominjemo dva tipa tržišta – ona razvijena sa dužom istorijom korišćenja platnih kartica i tržišta u razvoju, gdje se elektronsko plaćanje može smatrati rijetkim, vidimo da i jedna i druga usvajaju nove načine plaćanja. Razvijene zemlje, na primjer, s obzirom na svoju bezgotovinsku istoriju tržišta, imaju razvijenu infrastrukturu za prihvatanje plaćanja, i kupci već dugo biraju bezgotovinske načine plaćanja, pa je prelazak na mobilne načine plaćanja za njih prirodni proces napretka u plaćanjima. Nasuprot tome, na tržištima u razvoju kupci imaju iste mobilne uređaje, ali nivo prihvatanja je nešto manji, uglavnom usljed nedostatka infrastrukture – maloprodaja i bankomati, ponekad i usljed nedostatka kartica. To nam govori da smo u poziciji da na ovim tržištima ponudimo nove načine plaćanja – tzv. push payments, QR-kodove, initiated payments, itd. Uprkos činjenici da situacije nisu iste na svim tržištima, svi treba da budemo upoznati sa time da su pametni uređaji najefikasniji način razvoja bezgotovinskog načina plaćanja. Različiti pristupi se međusobno dopunjuju, kako bi omogućili korisnicima da koriste pametne uređaje za plaćanja, bez obzira odakle su.

Ana Nives Radovic
Ana Nives Radovic
The very first Montenegrin fintech author, financial analyst and author of "Dividing by Zero" scientific project.

Komentariši

Top