Igra prijestola u režiji princa Saudijske Arabije | Ekonomist

Igra prijestola u režiji princa Saudijske Arabije

Prava igra prijestola odigrava se od juna u konzervativnoj, islamskoj monarhiji, Saudijska Arabija. Bez ikakve fikcije kao u istoimenoj seriji, Igra prijestola, na dvoru u Rijadu se igra otvorenije i bez ikakvog ustezanja da glavni junak svima dokaže i pokaže da želi vlast, ali što je još bitnije i korjenite promjene u toj dalekoistočnoj kraljevini. Kada je 21.juna imenovan od strane svog oca, kralja Salmana od Saudijske Arabije za krunskog nasljednika trona, odnosno prestolonasljednika, krenuo je vrtoglavi uspon princa Muhameda ibn Salmana. Dvije godine prije toga, on je postavio svoje postolje budućeg vladanja, i to kada je sa samo 29 godina imenovan za ministra odbrane svoje kraljevine, tada kao najmlađi šef vojske neke države na svijetu. Nije to bila njegova jedina funkcija. On je postao i zamjenik premijera tamošnje vlade, ali i predsjednik Kraljevskog suda dinastije. No, ni to mu nije bilo dovoljno. Postavljen je za predsjedavajućeg Savjeta za ekonomska i razvojna pitanja, kao novog, uticajnog tijela  u monarhiji. Kao pravi vlastodržac, on je zauzeo i mjesto predsjednika Akroma, glavne državne energetske kompanije. Rezime svega jeste da on pored vojske, kao izuzetno značajne,  rukovodi i cjelokupnom ekonomskom i energetskom politikom Saudijske Arabije. Dobro upućeni kažu da zapravo on rukovodi tronom još od postavljenja za ministra 2015.godine jer je njegov otac, kralj Salman, usljed dubokih godina koje je doživio, dementan. Možda zvuči bizarno, ali je to i pomoglo mladom princu da učvrsti svoju vlast i da sve konce ima u svojim rukama. Nije mu to previše smetalo…

To pokazuje i to da se nije predugo libio da već u prvim mjesecima svog ministrovanja, započne operaciju kodnog naziva „Odlučujuća oluja“ i to na teritoriji Jemena, protiv hutskih pobunjenika.  Princ Ibn Salman je pokrenuo invaziju bez potpune koordinacije svih bezbjednosnih službi i bez obavještavanja ministra nacionalne garde, princa Mutaiba ibn Abdulaha koji je bio van zemlje. Kršenje diplomatskih protokola energičnom prestolonasljedniku nije strano. Tako je, na početku sprovođenja pomenute operacije, koja je odjeknula kao snažna eksplozija na međunardonom planu, otputovao na egzotične Maldive. Zabrinut situacijom u Jemenu, tadašnji američki sekretar odbrane Eš Karter je pokušavao da dođe do njega kako bi razgovarali ali mu je to pošlo za rukom tek nakon nekoliko dana i to uz pomoć raznih posrednika. Nije se zaustavio tu. Krajem 2015.godine, princ Ibn Salman je prisustvovao sastanku kralja Salmana i američkog predsjednika Obame. Tada je princ prekršio protokol i održao monolog u kojem je iskritikovao spoljnu politiku SAD. Prekršio je protokol i kada je ambasador SAD u Rijadu, Džozef Vestfal, otišao u Džedu da se sastane sa krunskim princem Muhamedom ibn Naifom ali mu je umjesto toga rečeno kako zamjenik krunskog princa želi da ga vidi momentalno. Na ovakve diplomatske ispade u njegovoj domovini niko nije reagovao, ili bolje reći, nije smio reagovati. U međunarodnim krugovima su se mogle čuti oštre kritike zbog ovakvih postupaka ali se to ambicioznog Muhameda nije ticalo.

Iako je u onoj gore pomenutoj Igri prijestola bilo zasijedanja različitih savjeta ali i borbe više porodica za prijesto, u Rijadu je situacija prilično drugačija. Već dvije godine u kraljevskoj porodici vlada strah od samog princa jer svaki potez uperen protiv njega, on strogo ne samo sankcioniše, već i brutalno kažnjava. Sa druge strane, među mlađom populacijom je omiljen jer ga populacija do 30 godine starosti, a koja čini 70 odsto saudijske nacije, doživljava kao velikog reformatora. A kako i ne bi kada se uzme u obzir šta je sve najavio, a neke od tih najava već sproveo u djelo. Ove prve se odnose na to da se princ zalaže za uništavanje ekstremističkih ideologija koju bi najkonzervativniju zemlju na svijetu dovele do umjerenog islama i otvorenosti za one druge, različite od takve ideologije.

– Mi želimo da vodimo normalne živote, živote gdje se naša religija i tradicija prevode u toleranciju, kako bi mogli koegzistirati sa svijetom i postati dio razvoja svijeta – objašnjava princ koji je time naljutio ultrakonzertvativne sveštenike ali nisu odlučnije smjeli povisiti svoj glas protiv ovakve odluke.

Na ekonomskom planu, najavio je diversifikaciju svoje kraljevine do 2030.godine, što za one koji su slabije upućeni u ekonomsku terminologiju, znači otklanjanje zavisnosti te države od proizvodnje nafte i okretanje i drugim privrednim granama. Kada su posrijedi ove druge najave, u septembru je u svjetsku javnost iz Rijada stigla tzv. šok vijest, pozitivna… Ukazom kralja, ženama je dozvoljeno izdavanje vozačkih dozvola i vožnja automobila, ali i pojavljivanje na javnim mjestima, poput stadiona, gdje nisu mogle dolaziti zbog rigoroznih propisa o odvojenosti polova na javnim mjestima. Izvori bliski dvoru kažu da je ovo zapravo ideja i naređenje koje je stiglo od strane princa Muhameda, a sprovedeno od strane njegovog oca, kralja Salmana, u okviru paketa društvenih i ekonomskih reformi koje ima u glavi.

Suočen sa određenim protivljenjima onih koji su se više sa strane, nego direktno, drznuli da saopšte stavove drugačije od onih koje on zastupa, u cilju učvršćivanja vlasti naredio je hapšenja, kao grom iz vedra neba… Nije štedio ni najbliže članove svoje porodice. Pokazao je time da svako ko kaže “ne” njegovoj vladavini i idejama neće dobro proći. Uporište je dobio i na papiru… Oformljen je komitet za borbu protiv korupcije na čijem je čelu niko drugi do on. Ovaj komitet je dobio veliki broj ovlašćenja. Tako je moguće da vodi istrage, izdaje naloge za hapšenje kao i da pojedincima  zabrani izlazak iz zemlje i zamrzne njihovu imovinu. Da bi isprobao kako funkcioniše još jedna ruka njegovog glomaznog državnog i sigurnosnog aparata, pružio je na one za koje sumnja da mogu ugroziti njegovo sadašnje vladanje i buduće kraljevanje. Naime, uhapšeno je 11 prinčeva, četiri ministra kao i desetak bivših ministara. Među uhapšenima je i milijarder princ Al Valid bin Talal koji ima poslovnu imperiju širom svijeta.  Al Valid spada među najbogatije ljude na Bliskom istoku. Investirao je u koncerne kao što su “Twitter”, “Apple”, “Rupert Murdochs News Corporation” i lanac hotela “Four Seasons”. Osumnjičene osobe nisu naravno u zatvoru, nego su zadržane u jednom luksuznom hotelu u Rijadu.  Telefonske veze sa tim osobama su, razumije se, prekinute.

Bila je to prva značajnija čistka koju sprovodi saudijski prestolonasljednik u nizu znakova učvršćivanja njegove moći u Saudijskoj Arabiji. Još jedna tronska igra sprovedena je kada je, opet pod uticajem svog sina, kralj Salman smijenio ministra saudijske nacionalne garde, što je posljednja vojna branša u kraljevini koja nije bila pod kontrolom princa Muhameda. Sve su ovo svojevrsne poruke prestolonasljednika protivnicima i eventulanim takmacima za prijesto, da je spreman upotrijebiti sva moguća sredstva da ih ukloni. Da im je preko noći “utjerao strah u kosti” govori činjenica da među kraljevskom vrhuškom vlada strah i panika, ali da ne smiju biti glasni.

Ugledni britanski “Times” piše da je princ hapšenjem jednog od najbogatijih ljudi na svijetu i desetina drugih moćnih Saudijaca u kampanji borbe protiv korupcije, u stvari, olakšao sebi dolazak na tron. Mora se priznati da su dvorske intrige i igre ono što odlikuje sve kraljevske sisteme, posebno kada se radi o onima poput arabijskog gdje značajnu ulogu u odlučivanju igra to ko je podoban a ko nije, pa, ipak, monarhistički tronovi vrlo rijetko ovako u javnosti sprovode čistke.

Postoji vjerovatnoća da prestolonasljednik planira igru na duge staze i da se možda uz podršku nekih prijatelja sa Zapada može riješti i opozicije u krajnjem slučaju. Ako sve bude teklo po njegovom planu, princ Muhamed ibn Salman će oblikovati svoju zemlju po vlastitom ukusu. Ipak, nered koji stvara dok čeka da zasjedne u kraljevsku fotelju, umjesto kraljevske krune, može na njegovu glavu sručiti mnoge probleme.

 

Komentariši

Top