Hrvatski izvoz raste, nova tržišta čekaju

Hrvatski izvoz raste, nova tržišta čekaju

Mnogi su predviđali velike gubitke za hrvatsku privredu, ali dvije godine nakon ulaska u EU računica govori kako se veliki gubici nisu dogodili.

Ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, ta je zemlja morala izaći iz Centralnoevropske zone slobodne trgovine, organizacije CEFTA, u kojoj su sve zemlje regije.

Mnogi su predviđali velike gubitke za hrvatsku privredu, jer je posebno hrvatska prehrambena industrija većinu svog izvoza ostvarivala upravo u zemljama regije.

Dvije godine nakon ulaska u EU računica govori kako se veliki gubici nisu dogodili, hrvatski izvoz u regiju raste, posebno u Srbiju, BiH i Makedoniju.

Dio tržišta

Tone popularne Vegete proizvedu se u Koprivnici, a dio će završiti na policama širom regije.

U Podravci su ponosni: zagrabili su dobar dio tržišta u regiji i izlaskom iz CEFTA-e nisu ga, kažu, izgubili, iako im je poslovanje u zemljama CEFTA-e poskupjelo.

„To znači da moramo više trošiti na izvoz tih roba, da nam je skuplje izvoziti robu na to tržište, ali to ni na koji način ne utiče na cijene koje smo zadržali na policama. Mi nismo taj dodatni trošak poslovanja sa CEFTA-om prebacili na potrošače”, kazao je direktor Podravke Zvonimir Mršić.

Potrošači potvrđuju: hrvatski proizvodi imaju svoje mjesto na policama širom regije.

„Bliski smo, volimo hrvatske proizvode, to nije farsa. Realnost, ljudi poštuju. Da li je to tradicija radi nas ili možda zato što djeca vole i mi volimo. Svakako je cijenjeno”, rekao je Trajče, stanovnik Beograda.

„Sad ne mogu da se sjetim tačno keksa kako se zove. Spekulas! To mi je uspomena na prošla vremena, eto to za svoju dušu uzimam”, tvrdi Amalija, stanovnica Beograda.

„Vegetu volim, i bajaderu volim”, zaključio je Arsenije.

Procjene su govorile da će hrvatski izvoz u zemlje CEFTA-e pasti i do 40 posto. Ali, izvoz je 2012. smanjen samo za 10 posto, s time da sada raste za 10 posto na godišnjem nivou.

Hrvatske kompanije prošle su godine u zemlje regije izvezle robe u vrijednosti dvije milijarde eura, što je brojka nanivou  one od prije izlaska iz CEFTA-e.

„Sa odmakom od dvije godine može se podvući crta i mogu se zaključci izvući, znači nikakve negativne prognoze se nisu ostvarile. Hrvatske firme prisutne su na tržištu cefte već dugi niz godina, i naši proizvodi su tradicionalno prihvaćeni. Znači, nešto što gradiš godinama, ne možeš baš izgubiti u hipu”, smatra Žaklina Jurišić iz Hrvatske privredne komore.

Nova tržišta

Hrvatske su se kompanije pripremile za promjene. Neke su u zemljama regije sagradile pogone, ili su dogovorile proizvodnju vlastitih proizvoda s lokalnim proizvođačima.

“Firme su odradile velik dio posla, na način da su u prvo vrijeme, kako bi amortizirale taj gubitak, tržišta su izvezle velike količine u zemlje CEFTA-e, kako bi smanjile taj pritisak. A druga stvar firme su relocirale svoju proizvodnju u BiH, Srbiji, te na taj način spriječile gubitak tržišta”, zaključio je Tomislav Pokaz iz Ministarstva privrede Hrvatske.

Nova tržišta, ona u EU sa 500 miliona potrošača, hrvatske kompanije tek osvajaju.

Izvoz u zemlje EU porastao je za 30 posto, čime je takođe nadoknađen gubitak nastao zbog smanjenog izvoza u zemlje regije.

Izvor: Al Jazeera

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top