Hoće li Katalonci skupo platiti Pudžemonov hir? | Ekonomist

Hoće li Katalonci skupo platiti Pudžemonov hir?

Neizvjesnost je osjećanje koje je ovih dana najviše zastupljeno u bogatoj španskoj pokrajini, Katalonija. I dok se u petak, nakon proglašenja nezavisnosti u regionalnom parlamentu, u popodnevnim satima na ulicama Barselone mogla vidjeti euforija, već u večernjim satima istog dana zavladala je zabrinutost.

Odlučni, konzervativni španski premijer Marijano Rahoj dobio je formalno od Senata zeleno svijetlo da i faktički uzme sve konce u svoje ruke u regionalnim organima odlučivanja. Tako je Rahoj, ne časeći, raspustio regionalnu vladu, smijenio separatisčkog lidera i šefa regionalne vlade Karlosa Pudžemona i zakazao nove izbore u toj pokrajini za 21.decembar. Novim izborima Madrid želi vratiti i uspostaviti punu kontrolu nad Katalonijom, vjerujući da će partije koje se protive katalonskoj nezavisnosti imati većinu u novom sazivu regionalnog zakonodavnog doma.

Karles Pudždemon

Da je Rahoj odlučan u tome govori činjenica što je na čelo regionalne vlade, umjesto Pudžemona, došla, niko drugi, do njegova desna ruka, potpredsjednica Vlade Španije Soraja Santos de Santamarija. Pored šefice regionalne vlade, ona će voditi resor telekomunikacija, koji je označen kao jedan od “glavnih krivaca” za propagandu katalonske nezavisnosti.

Ovim će potpredsjednica Vlade, u okviru zakonskih rješenja i ovlaščenja, imati zadatak da obuzda Kataloniju na svaki način, ali i da ostalim pokrajinama koje imaju ista ili slična stremljenja, pokaže da Madrid nikakva otcjepljenja neće dozvoliti i da moraju poštovati teritorijalnu cjelovitost Španije. Iako se sa tim nije previše izlazilo u javnost, licitara se da bi mogla intervenisati španska vojska, jer je Marijano Rahoj jasno stavio do znanja svima  “da će Španija upotrijebiti sve mjere u očuvanju cjelovitosti”.

Dr Miljana Mićović, specijalista političke komunikologije na Univerzitetu u Barseloni, kaže za Ekonomist da su mjere koje su predviđene članom 155 španskog Ustava objavljene u Službenom glasniku.

Dr Miljana Mićović

“Sada španski mediji Pudžemona već nazivaju bivšim predsjednikom. Raspisani su izbori za 21.decembar i to je jedno veliko iznenađenje. Očekivalo se da izbori budu u roku od šest mjeseci, a mi se danas već nalazimo u predizbornoj kampanji. Smijenjen je i šef policije Katalonije i vlada smatra da se on već nalazi u sudskom porcesu. Straha od nasilja nema još uvijek. Ministarka odbrane Španije je prije neki dan izjavila da vjeruje da neće biti potrebe da vojska reaguje u ovom sukobu ali je rekla da je vojska spremna da štiti svoju zemlju kako unutar granica, tako i van nje”, objašnjava dr Mićović.

Za  budući status Katalonije moguće je više scenarija, ali zasad jedini sigurni je da ona ostaje pokrajina Španije, koja je izgubila više nego što je imala prije proglašenja nezavisnosti koju u EU niko ne podržava. Od regije koja je imala široka ovlašćenja, Katalonija je izgubila cijeli upravljački aparat, kojim sada “diriguje” Madrid.

Španski ministar vanjskih poslova Alfonso Dastis nije isključio da trenutna kriza Katalonije može dovesti do širenja njenog autonomnog statusa.

“Nezavisnost Katalonije isključujem, ali ne i široku autonomiju, premda je i sada Katalonija jedna od regija s najširim ovlašćenjima, ne samo u Španiji, nego širom svijeta. Karlos Pudžemon, koji je smijenjen, teoretski može učestvovati na regionalnim izborima u decembru ali ne znam kakva će pravosudna aktivnost biti od sada do 21. decembra. Ako ne bude u zatvoru, mislim da mu nije oduzeto pravo učestvovati na izborima”, kaže šef španske diplomatije, koji je još jednom upozorio zagovornike katalonske nezavisnosti i bojkota izbora da će izbori biti održani po zakonu, pa će se njihovi rezultati morati poštovati.

Da će se Pudžemon i njegovi najbliži secesionistički saradnici tim prije suočiti sa onim što su postupali protivno Ustavu, govori  i djelovanje državnog tužioca Španije Hose Manuela Maza, koji je potvrdio da će biti podignuta optužnica za pobunu i podsticanje na pobunu protiv lidera Katalonije zbog pokušaja odvajanja te regije od Španije.

Tužilac Maza je kazao da će optužnice biti podignute protiv smijenjenog katalonskog lidera, ali i potpredsjednika Oriola Žunkerasa i predsjednice regionalnog parlamenta Karme Forkadel i drugih koji su, kako se navodi, izazvali institucionalnu krizu. Takođe, tužilac je zatražio i podizanje optužnica zbog zloupotrebe fondova, ali on zahtijeva od sudskih instanci da pozovu na svjedočenje secesionističke lidere.

U ovom trenutku, Španija se suočava sa najvećim izazovom demokratije od prestanka vladavine Franciska Franka. Pored španske, biće ovo veliki ispit i za evropsku zajednicu, u kojoj unutrašnji problemi eskaliraju, a da se sa tim pojavnim oblikom mnogi ne žele ni suočiti. Barselona, koja je bila ekonomski, kulturni i obrazovni centar, postala je preko noći centar netrpeljivosti i borbe za prevlast unutar španske države.

U utakmici već duže vremena više bodova je upisao svakako Madrid, jer Katalonci, izgleda prevareni od strane svojih lidera, kao da počinju vjerovati samom Madridu, a sumnju i za one koji su glasali za otcjepljenje povećava i ponašanje Karlosa Pudžemona. Za njega se inače ne zna da li se trenutno nalazi na teritoriji Španije, a najnovije informacije govore da je zapravo pobjegao u Belgiju sa još najmanje četiri saradnika, gdje će zatražiti azil. Izvjesno je da je Pudžemon zapravo subjekt one krilatice koja kaže “da svaka revolucija najprije pojede svoju najbolju djecu, svoje prvake”.

Prema postreferendumskom razvoju događaja, može se reći da izrečeno ima smisla, samo što bi se mogla izvršiti ispravka i reći da je to bio Pudžemonov pokušaj revolucije u čiji uspjeh nije baš stopostotno ni on sam vjerovao. Vidjevši da stvari neće ići prema njegovom, ne taktičnom i ne dobro razrađenom planu, nemajući gdje nazad, znao je da će Madrid brzo ispostaviti račune za naplatu. Samo je vjerovao da oni neće biti baš tako  visoki… Želja za samopromocijom, želja za ulaskom u stranice istorije na pogrešan način, neuspjela realizacija želje za većim političkim ugledom preko “leđa” svog naroda ili možda hir, doveli su Pudžemona do “vrata” optužnice.

Da životne i političke prilike mogu krenuti još većom stranputicom, pokazuje to da je i ovo dobro, dok Pudžemon stoji pred vratima optužnice, jer se može naći iza “onih drugih”, mnogo strašnijih vrata, a to su ona zatvorska. Madrid je na dobrom putu da one pristalice nezavisnosti, koje su imale snažan stav pripadnosti prema separatističkom lideru, odvrati od njega, raznim sredstvima…

Kolateralna šteta u političkom i prevlasnom, žestokom obračunu Madrida i Barselone, svakako su Katalonci. Posebno su u nezavidnom položaju oni koji su do prije nepunih mjesec dana zdušno zagovarali secesiju. Sada djeluje kao da se povlače vidjevši ponašanje svojih lidera, a sa jedne strane osjećajući se i iznevjereno. Dosadašnji razvoj situacije im, htjeli da čuju ili ne, govori da možda baš oni budu ti koji će najviše zažaliti zbog podrške osamostaljenju svoje pokrajine.

Usljed nepromišljene podrške, zvaničnoj Barseloni bi se redukcija ovlašćenja mogla odvijati i poslije izbora, ukoliko se nastavi nepoštovanje zakona uprkos najavama Madrida da bi mogli imati i šira ovlašćenja. Ali, izborna kampanja je neformalno počela, pa ne čude takva obećanja, jer se zna kakva je predizborna igra i šta sve politički igrači mogu reći ili uraditi…  Moguće je da će narod ekonomskog zamajca Španije, Katalonije, “platiti” nepromišljenost, svjesnu ili nesvjesnu, svojih lidera koji su iza kulisa priče o nezavisnosti željeli ostvariti neke druge, njima znane interese.

Bitno je napomenuti da će se cijena odnositi na sve segmente života. Najizglednije je da će ovakvo ponašanje imati dalekosežne posljedice na cjelokupni sistem i život Katalonije, budući da je tamošnju administraciju u potpunosti preuzeo Madrid.

Vjeruje se da će zbog nepromišljenosti i slijepog vjerovanja, još dugo decenija u ustima naroda Katalonije ostati gorak ukus, jer su probali dva neprovjerena “specijaliteta” zvana Nezavisnost i Karlos Pudžemon. Još veći žal među njima je to što su na meniju bili drugi “specijaliteti”, ali oni u tom trenutku za te druge nisu ni htjeli čuti, a kamoli probati.

Komentariši

Top