Grčka priča o maslinovom ulju | Ekonomist

Grčka priča o maslinovom ulju

U brdima Kalamata, na južnoj obali grčkog poluostrva Peloponeza, proizvode se neke od najboljih maslina na svijetu. Od njih se dobija ulje gotovo fluorescentno zelene boje, često opisano i kao “tečno zlato“. Nakon prerade, 2012. godine 60% grčke proizvodnje maslinovog ulja bilo je poslato u Italiju. Tamo je ulje pakovano u italijanske boce s italijanskim oznakama, a zatim je poslato širom svijeta. I naravno, većina profita vratila se u Italiju.

Prema tvrdnjama konsultantske kompanije McKinsey, Italija zadržava dodatnih 50% premije na grčku cijenu maslinovog ulja.

Prvo nisu mogli da pronađu nijednog domaćeg proizvođača boca, pa su bili primorani da kupe boce izrađene u Italiji. Budući da je to bila velika investicija, tražili su zajam, prilikom čega su ponovo naišli na probleme. Najgora od svega za njih je činjenica da su zbog grčkih poreskih zakona morali u 2015. godini da plate porez za imovinu koju će posjedovati tek 2016. godine.

Priča ukazuje na neke od trajnih problema u grčkoj ekonomiji. Evropski povjerioci i dalje pregovaraju za mjere štednje i protive se opraštanju grčkih dugova, suprotno savjetovanju Međunarodnog monetarnog fonda. Pored naizgled beskrajnog duga i štednje, grčka ekonomija smanjila se gotovo za četvrtinu u proteklih 5 godina, a nezaposlenost je narasla na 25%.

Ipak, ekonomska bijeda Grčke je, takođe, u određenoj mjeri, izazvana sopstvenim postupcima. Mnogi segmenti ekonomije pretjerano su regulisani, a birokratija koči pokretanje novih kompanija, te odbija strana ulaganja.

S druge strane, poljoprivredni sektor ima mnogo potencijala. Grčka je treći najveći proizvođač maslinovog ulja i gotovo je u rangu s Italijom, koja je poslije Španije drugi najveći proizvođač. Međutim, maslinovo ulje samo predstavlja gotovo desetinu poljoprivredne proizvodnje Grčke (Eurostat).

Grčka, takođe, izvozi med, vino, voće i povrće širom svijeta i u tom segmentu može i mora da učini mnogo više. Turizam je činio više od 17% grčke ekonomije u 2014. godini. Većinom su to domaći turisti, što ukazuje na veliku priliku kod podizanja interesovanja kod stranaca.

Kreditno „zamrzavanje“, ranije ove godine, dodatno je otežalo stanje u prehrambenoj industriji, naročito u slučaju zamrzavanja uvoza potrebnih poljoprivrednih inputa, kao što su đubriva, pesticidi i gorivo. Osim toga, Grčka nema dovoljno razvijenu infrastrukturu, pa su joj potrebni veći i moderniji proizvodni objekti da bi iskoristila svoje poljoprivredne kapacitete.

Izvor: Agroklub
Redakcija
Redakcija

Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top