Grčka izlazi iz programa finansijske pomoći, ali problemi eurozone ostaju | Ekonomist

Grčka izlazi iz programa finansijske pomoći, ali problemi eurozone ostaju

Grčka će u ponedjeljak zvanično izaći iz programa finansijske pomoći, posle osam godina štednje na koje je primorana da bi dobila ogromne zajmove iz eurozone.

Dok je izlazak Grčke iz programa pomoći važan korak, on pruža slabe garancije da je eurozona završila s dužničkim problemima, ocijenila je agencija Asošiejtid pres.

Veliki dug u Grčkoj i još veći u Italiji i dalje će predstavljati finansijsku prijetnju Evropi koji neće skoro biti uklonjena. Evropski dužnički problemi više puta su u protekloj deceniji podsticali strahove od raspada eurozone, što je najgori scenario koji bi ozbiljno ugrozio region i potresao svjetska finansijska tržišta i trgovinu.

U Grčkoj se tri decenije niz vlada masivno zaduživao kako bi se finansirala izdašna potrošnja na penzije i radna mjesta a dobila politička podrška, dok se tolerisala rasprostranjena utaja poreza i prikrivao manjak u budžetu. To je eksplodiralo u oktobru 2009, kada je Grčka priznala da joj je budžetski deficit mnogo veći nego što je ranije prijavila. Šokirani investitori više nisu htjeli da rizikuju pozajmljivanje novca Atini po pristupačnim kamatama, što je primorala vladu da traži pomoć od ostalih zemalja eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Zajmovi su došli s teškim uslovima: smanjivanje deficita što je dovelo do velikih povećanja poreza i rezanja izdataka, kao i do reformi usmjerenih na poboljšanje ubiranja poreza i stvaranja bolje poslovne klime. Grčka privreda, teško pogođena smanjenjem potrošnje, smanjila se za četvrtinu. Grčka sada ima dug od 322 milijarde eura što je preko 180 odsto bruto domaćeg proizvoda. Od toga 256,6 milijardi eura duguje kreditorima iz eurozone a 32,1 milijardu evra MMF-u.

U 2012. oko 107 milijardi eura duga je izbrisano zbog čega su gubitke imali privatni investitori. U ponedjeljak ističe treći i posljednji program pomoći Grčkoj, što znači da Atini više nije na raspolaganju novac iz pomoći. Grčku će i dalje svaka tri mjeseca posjećivati tehnički stručnjaci kako bi ocijenili da li ispunjava zadate ciljeve za javne finansije dok 2060. ne isplati posljednju ratu po dugu iz programa pomoći.

Zemlje eurozone pozajmile su Grčkoj dovoljno novca da pokrije 22 mjeseca finansijskih potreba i značajno ublažile uslove otplate duga. Grčka treba da prođe kvartalne preglede da bi ostalo na snazi olakšanje otplate. Pojedini stručnjaci kažu da je najbolji način da se pomogne Grčkoj ako bi zemlje eurozone otpisale dio dugova, ali su vlade negativno reagovale. Programi pomoći Grčkoj su nepopularni, posebno u Njemačkoj, i u oproštaj dugova bi teško mogli da se ubijede lideri kao što je njemačka kancelarka Angela Merkel. MMF i istaknuti ekonomisti kažu da će grčki dug, ako ne bude otpisan dio dugova, u jednom trenutku opet početi nekontrolisano da raste.

Grčka bi trebalo da ima izuzetno velike budžetske viškove prije otplate duga takozvani primarni višak od 3,5 odsto do 2023. i 2,2 odsto posle toga, a MMF navodi da je u istoriji veoma malo država uspjelo da ostvari tako nešto. MMF navodi da zemlje brzo prestanu da štede, pošto narod postane nezadovoljan lošim uslugama.

Potrošnja na državni zdravstveni sistem u Grčkoj smanjena je na jednu od najnižih u eurozoni, pa 20 odsto najsiromašnijih Grka kaže da izdvajaju 44 odsto prihoda domaćinstva na medicinske troškove, a mnogi kažu da su odustali od medicinske nege.

Slab rast Italije posle prihvatanja eura imao je za posljedicu da treća najveća privreda eurozone nije uspjela da smanji ogroman dužnički teret. On je na 133,4 odsto BDP-a, drugi najveći u eurozoni posle Grčke. Zvaničnici povezani s vladajućom koalicijom populističkog Pokreta pet zvijezda i desničarske Lige spominjali su izlazak iz eura i kritikovali stroga pravila Evropske unije o ograničenju duga i deficita, što je podstaklo strahove od nove dužničke krize.

Eurozona ima više način da se zaštiti valutna unija u krizi. Jedan je ponuda Evropske centralne banke da kupuje obveznice zemlje koje imaju velike troškove zaduživanja. Ali to zahtijeva da se pristane na plan za smanjenje deficita što je izgleda posljednja stvar koju bi uradila aktuelna vlada u Rimu.

Najdramatičnija alternativa bi bio izlazak Italije iz eurozone. Stručnjaci ocjenjuju da je situacija s italijanskim dugom različita od Grčke pošto je većina italijanskih obveznica u rukama Italijana, ali i da nije izgledno da bi Italija mogla izaći iz eurozone pošto bi to izazvalo veliki šok.


 

Izvor: Beta

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top