Grčka i BJR Makedonija – svojatanje imena i Aleksandra Makedonskog | Ekonomist

Grčka i BJR Makedonija – svojatanje imena i Aleksandra Makedonskog

Priča o glavnom junaku seže daleko u prošlost, toliko daleko da se zalazi u doba prije nove ere. Sukob između dvije evropske države o glavnom junaku, iako je živio i stvarao, ispravnije je reći osvajao, traje već skoro tri decenije. Kraj sukoba nije ni na pomolu. Na krilima istog, jedni ne odstupaju od svog stava. Oni su u prednosti, jer su moćniji i uticajniji. Ovi drugi nalaze se u podređenom položaju. Do skoro, ovi drugi su bili tvrdokorni u svom stavu. Izgleda da im se počeo “topiti” usljed temperature, koja je podgrijana sa svih strana. Osim glavnog junaka, priča ima i još jednu dimenziju, a to je ime, odnosno naziv Makedonija, a vezana je svakako za glavnog junaka i aktere svojevrsne drame, ne one antičke…

Uloge su podijeljene na sljedeći način. Glavni junak je Aleksandar III, poznatiji i kao Aleksandar Makedonski, ali i kao Aleksandar Veliki. Rođen je 26.jula 356. godine p.n.e. Osvajački duh naslijedio je od svog oca, Filipa II, koji je pod svoju vlast stavio gradove-države tadašnje antičke Grčke. Vođen osvajačkim uspjesima svog oca, Aleksandar Veliki krenuo je u pohod protiv Persijskog carstva. Nakon nekoliko, strateški važnih bitaka, osvojio je cijelo Persijsko carstvo, ali je i nastavio napredovanje prema Indiji. Suočen sa nesuglasicama u vlastitim redovima, on se vraća u Vavilon. Biće to prijestonica njegovog carstva, gdje je i proveo posljednje dane svog života. Istorija ga smatra najzaslužnijim za spajanje grčke i orijentalne kulture. Dalje, ovi prvi, gore pomenuti su Grčka. Mediteranska država, jedna od najstarijih na svijetu, obilata posebnostima u svakom pogledu, danas je moderna država, dugogodišnja članica EU i NATO-a, kojima je njen geostrateški položaj posebno važan. Akcenat se stavlja na obje organizacije jer je njen sukob sa drugima baš vezan za to. Došao je red i za ove druge. To je sjeverni susjed Grčke, Makedonija. Grci bi se naljutili sad i rekli da im to nisu susjedi, već da je to istoimena regija na sjeveru Grčke. Ne bi bilo ljutnje za sve one kojima je Atina glavni grad ako se kaže da im se komšija, sjevernije od njih, zove Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija. I tako je sve od davne 1991.godine. Dakle, naziv regije ili države i jedna velika istorijska ličnost iz doba o kojem se zna samo na osnovu različitih tragova koji su ostali, kamen su spoticanja i sukoba između dvije države Evrope XXI vijeka. Možda zvuči čudno, ali je to neupitna stvarnost.

Početkom devedesetih, izdvajanjem iz ondašnje SFRJ i osamostaljenjem, BJR Makedonija se željela zvati imenom Republika Makedonija. Od većine država u UN-u je kao takva i priznata, dakle onako kako je u makedonskom Ustavu i zavedena. Uprkos tome,  u zvaničnim dokumentima UN-a je 1992.godine zavedena kao BJR Makedonija. Volja za takvim imenom, bez ove prethodne odrednice BJR, naljutila je komšije Grke, koji vode mudru politiku od nastanka do danas. Osnov grčke ljutnje je taj što sam naziv koji je Makedonija htjela, zapravo iskazuje ekspanzionistička stemljenja Skoplja na region Makedonija koji se nalazi u sjevernom dijelu Grčke. Dodatno je Skoplje razljutilo Atinu zastupajući tvrdnju da polaže pravo na bar dio nasljeđa glavnog junaka priče, najpoznatijeg vladara antičke Makedonije, Aleksandra Makedonskog. Riječ po riječ, packa po packa, sukob traje već 26 godina…

Treba se vratiti na one akcentovane objetke od prije, EU i NATO. Grčka je upravo na račun integracije  BJR Makedonije u ovaj dvojac, u velikoj prednosti u odnosu na sjeverne komšije. Skoplje, po ugledu na ostale eks-jugoslovenske republike, imalo je želju za evropske i evro-atlantske standarde života svojih građana. Današnja situacija pokazuje da Skoplje već godinama tapka u mjestu. Od standarda su daleko, možda i među najudaljenijima u regiji. Razlog za evro-atlantski standard je taj što je Grčka stavila veto na pregovore BJR Makedonije u Sjeverno-atlantski savez 2008.godine, zbog neriješenog spora oko imena. To ima uzročno-posljedično djelovanje jer je rješavanje ovog pitanja jedan od uslova za početak pregovora o članstvu sa EU. Shodno tome, BJR Makedonija je daleko i od evropskog standarda. Otvoreno rečeno, nije se približila ni prvom, a ni drugom. To se ne može nazvati vakuum pozicijom, jer na stolu u Skoplju stoje precizni uslovi za dalji evropski i evro-atlantski put. Uključen je i međunarodni faktor za rješavanje grčko-makedonskog sukoba, i to UN. Metju Nimic izabran je za posrednika. Prva runda pregovora počela je u ljeto 2009.godine. Više puta su sukobljene strane sijedale za sto, ali često nisu nalazile zajednički jezik. Rješenje se i ne pominje…

Treba podsjetiti da su u Skoplju dodatno razljutili svog moćnijeg susjeda 2008.godine. Tada je bivša izvršna vlast predvođena Nikolom Gruevskim i njegovom VMRO-DPMNE započela ambiciozni projekat “Skoplje 2014”. BJR Makedoniju je koštao više od 400 miliona eura do sada. Ali, nije samo kontraverzan po visini izdataka za njega. On je izazvao ozbiljne polemike među urbanistima, kao i oštre proteste iz susjedne Grčke. Skoplje je dobilo spomenike u čast Vinstonu Čerčilu, Aleksandru Velikom, njegovom ocu Filipu II, Džordžu Vašingtonu, Abrahamu Linkolnu, Majci Terezi, kao i grandiozne građevine, spomenike, fontane i mostove… Sve u različitim neoklasičnim i baroknim stilovima. Osim toga, podignuta je i 28 metara visoka bronzana statua pod nazivom “Ratnik na konju”, a koja podsjeća na Aleksandra Velikog. To je još više naljutilo Atinu, koja osim imena smatra da nasljeđe glavnog junaka priče uglavnom pripada njima.

Da ona “temepreatura” u Skoplju pada, pokazuje izjava skoro izabranog, novog premijera Zorana Zaeva.

– Odričem se tvrdnje da je Makedonija jedini nasljednik Aleksandra. Istorija pripada ne samo nama, već i Grčkoj i mnogim drugim zemljama –  poručuje premijer Zaev.

U prilog padu “temepreature” stoji i činjenica da su uz sudjelovanje UN posrednika, Metju Nimica, ponovo, nakon tri godine, sukobljene strane sjele za zajednički sto u Briselu, gdje su održani pregovori. UN posrednik vjeruje da je u narednoj godini moguće riješiti komšijsku svađu. Za što skoriji izlazak BJR Makedonije iz integracionog zapećka zainteresovani su i na Zapadu, kako u Briselu, tako i u Vašingtonu. Sve adrese na Zapadu su prilično složne u stavu da treba zaokružiti što prije integracioni proces BJR Makedonije. Dobro obaviješteni diplomatski krugovi vjeruju da bi Zapad bio srećan i kada bi došlo do samog smanjenja skoro trodecenijskih tenzija na relaciji Atina-Skoplje. Isti krugovu napominju da su spremna već i neka nova imena za BJR Makedoniju, te da će zapravo pred tom državom biti postavljen ultimatum uzmi ili ostavi, nastavi integracije ili ostanite tu gdje jeste. Skoplje će valjda biti bliže ovim prvim opcijama, ali to će pokazati naredne godine. Da postoji optimizam, rekli bi naredni mjeseci…

Sve dok BJR Makedonija ne odluči kako će se dalje zvati, jasno je da će se svojevrsno svojatanje imena i Aleksandra Makedonskog i njegovog nasljeđa nasatviti. Da li je njihov ili naš, čije je koje ime, kako se zove koja regija ili država, kome pripada nasljeđe nekadašnjeg najmoćnijeg svjetskog vladara i još mnogo pitanja opterećivaće susjede sve dok Skoplje, a ne Atina iz gore navedenih razloga, ne pristane na brojne ustupke. Do tad, glavni grad Grčke je Atina i regija na sjeveru te države se zove Makedonija. Njen susjed je Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, čiji je glavni grad Skoplje. Na kraju, ono što je izvjesno da će ostati nepromijenjeno… Glavni junak, Aleksandar Makedonski, bez obzira na otimanja jednih i drugih, nije pripadao ni jednima, ni drugima. Bio je sin Filipa II i epirske princeze Olimpijade, poznatije i kao Olimpije. Smatra se da je baš od majke naslijedio ljutitu ćud i vjeru u herojsku slavu. Od oca mu je prešla hrabrost i čelična volja. Možda se baš sve ovo spojilo kod Atine i Skoplja, pa bar zasad niko ne odustaje od svojih argumenata. Nije antička drama tek tako otišla u zaborav. Nastavljena je i u XXI vijeku, samo u drugačijem ruhu i sa drugačijim akterima…

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top