Finska: Svima po 560 eura mjesečno | Ekonomist

Finska: Svima po 560 eura mjesečno

Za dvije hiljade Finaca država iduće godine sprema “ostvarenje utopije”: dobijaće novac svakog mjeseca bez ikakvih obaveza, pa čak neće morati ni da traže posao.

Riječ je o eksperimentalnom uvođenju tzv. osnovnog univerzalnog dohotka, već poznatog pod engleskom skraćenicom UBI (universal basic income).

Za neke je osnovni dohodak zamka koja će poslodavcima omogućiti da otpuštaju zaposlene mirne savjesti, a za druge zamajac koji će povećati potrošnju i iskorijeniti siromaštvo.

U svakom slučaju, utopijski san u kom niko nije na ulici, nije gladan, ne nosi krpe i ima siguran prihod svakog mjeseca za koji ne mora da ispuni nikakve uslove širi se i u drugim zemljama i eksperimentalno isprobava u nekim mjestima u Holandiji i Kanadi, a o tome se raspravlja i na Novom Zelandu.

Finci su o tome diskutovali do 9. septembra, a sad, i bez analiziranih rezultata rasprave, idu u primjenu od 1. januara 2017.

Tako će slučajnim izborom između nezaposlenih koji primaju novčanu naknadu biti izabrano njih 2000 i svaki će dobiti 560 evra mesečno.

Nakon dvije godine biće upoređeno ponašanje te grupe nezaposlenih s jednakom grupom koja će i dalje primati redovnu novčanu naknadu s biroa, koja takođe iznosi 560 evra.

Razlika je u tome što će se testirani moći da se zaposle a da im prihod od 560 evra i dalje ostane, dok ostali nezaposleni gube pomoć ako nađu posao.

O ideji uvođenja temeljnog dohotka za svakoga već se decenijama raspravlja i ističe kako bi se time iskorijenilo siromaštvo u zemljama u kojima hrane i odeće pa i stanova zapravo ima i previše pa se čini katastrofalnim što mnogi trpe tešku oskudicu.

Zanimljivo je da se za osnovni dohodak zalažu i neki neoliberalni ekonomisti, još od Miltona Fridmana. Ideja je da osnovni dohodak dobije svako ko ne zaradi dovoljno za život, a bila bi određena i granica prihoda nakon koje bi se osnovni dohodak vraćao državi.

Ali ima i onih koji tvrde da je osnovni dohodak za svakoga neoliberalna zamka, kojom bi se postiglo da poslodavci mogu otpuštati mirne savjesti i bez društvenog pritiska. Tako bi mogli zadržati samo najmanji broj zaposlenih koji bi onda i sami radili pod teretom prijetnje da će završiti na osnovnom dohotku koji vjerovatno neće biti dovoljan za život srednje klase, koji bi uključivao automobil, godišnje odmore, školovanje dece.

U Švajcarskoj su na referendumu u junu većinom od 77 odsto odbili uvođenje temeljnog dohotka, ali inicijatori su zadovoljni zato što se o tom pitanju u konzervativnoj Švajcarskoj uopšte ozbiljno razgovaralo.

Tamo su ambicije bile previsoke, predlagali su čak 2.500 švajcarskih franaka mjesečno.

 

Izvor: B92

Redakcija
Redakcija

Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top