Fenomeni CG ekonomije - vodič za neupućene - | Ekonomist

Fenomeni CG ekonomije – vodič za neupućene –

Mudrim, strateškim gašenjem domaće industrije i ukidanjem bezumnog i lagodnog koncepta sigurnog posla za lokalni radnički živalj, prethodnih decenija otvorio nam se neslućeno veliki prostor za preduzetništvo. Crnogorci, staro preduzetničko pleme, spremno su zaplivali u more šansi, decenijama suzbijana kreativnost, konačno iskazana u dvijehiljaditim, rodila je specifičan, originalan i ovom području prilagođen koncept ekonomije. Predstaviću vam neke od najunosnijih, najkreativnijih i društveno najuglednijih oblika bavljenja biznisom, napraviću kratku analizu svakog od njih, i upozoriti na ono sa čime morate računati, ukoliko i samo odlučite da krenete u uzbudljive vode ovih start-apova. Pa da krenemo redom:

Situacija 1: Kafana

Opravdanost ideje: „Viđi koliko ih je, a svaka je puna“.

Potencijalni pravci razvoja biznisa: Pub ili Lounge bar, zavisno iz kojeg miljea dolazite ili na koji stepen ugleda u društvu ciljate.

Važni aspekti:

1. Ime – Budite kreativni u odabiru imena nekog stripa, strip junaka, filmskog, čak i lika iz literature (nije obavezno da ste pročitali predmetnu knjigu ili pogledali film). Većina imena, na vašu žalost, već je zauzeta,  ali na sreću, Paja Patak, Tasmanijski đavo, Fredi Kruger su još uvijek dostupni. Ukoliko se razvijate u pravcu lounge bara, savjetujemo odabir imena koje vuče na dalekoistočnu mistiku.
2.  Ambijent – Iako su svi pabovi okovani kamenom i drvetom, ovaj koncept iznova je i iznova kreativan, a ljudi mazohistički uživaju u njemu. Lounge bar – regips ploče prekrijte feng-šui tapetama, to je sada moderno.
3. Muzika – Živa svirka, sa repertoarom ex-Yu roka, recept je u kome nikako nećete omašiti bez obzira u kom pravcu razvoja da ste krenuli. U slučaju pabova, nemoguće je objasniti kako rokeri ili oni koji se pretvaraju da to jesu mogu po milijarditi put uživati u hitovima Divljih Jagoda i Neše Galije. Ali, važno je da pali. U lounge situaciji, mudrim isfeniranim glavama i nabildanim momcima lijepo padne đuskanje uz „Igra rokenrol cijela Jugoslavija“, sa Cecom i zlatnim devedesetim u srcu.
4. Prepoznatljivi brend – razblaženo, točeno dansko pivo, ili zlatna kombinacija „cijeđena narandža&čizkejk“, za koju fensi nevjeste ne žale odvojiti i dvije dnevnice. Ako račun ne plaća bogati kavaljer, radi čijeg bogatstva i dolaze u lokal.
5. Marketing – U varijanti paba, drvo, kamen i ime rade ovaj posao. U drugoj varijanti, rabota je malo složenija; potrebno je privući uglednu i bogatu klijentelu, koja i u učešću od 5% kao magnet djeluje na običnije smrtnike u Dolče-i-Gabana košuljama i sa Luj Viton torbicama. Društvene mreže uz dobar dizajn toaleta, takođe, od velike su važnosti u lounge marketingu – lajkovi na podijeljenim selfijima ispred ogledala, sa španskom keramikom u pozadini, samo najavljuju novo zveckanje u vašoj kasi.

Ne bi bilo ozbiljno da ne pomenemo i jedan poseban poslovni oblik života, balkanska mjesta meraka i elegičnih osjećanja – kafane koje gaje starogradski melos i sevdalinku, kao oblik muzičkog izraza. Ova mjesta često objedinjuju posjetioce prethodno obrađenih kafanskih varijeteta – nekima je to još jedna šansa pokazivanja platežne moći, a kad plaćaju, neka bar uživaju u onome uz šta su im i stari čaše lomili po beranskim i mojkovačkim kafanama, dok se drugi izvlače da nisu bili ni svjesni gdje ih vode i kunu se u majku da nisu granali rukama kad su Džeja pustili.
Imaju ova mjesta i svoju autohtonu klijentelu – dio promoviše čuvenu maksimu ne samo odabira mjesta alkoholisanja – „menE nije važno đe sam ni koja muzika svira, menE je samo važno s kim sam i da se društvo dobro provodi“. Drugi su, pak, opasni momci, koji uz sopstvenu promociju, rade i na promociji same kafane. Đe su mladi, tu ponekad i pesnice sijevaju, a bogami se i levori potegnu. Ne postoji negativni publicitet, pa tako ovakva dešavanja samo regrutuju nove grupe posjetilaca.

Rizici: Iako se čini da rizika nema i da je uspjeh, uz uredno primijenjene gore nabrojane stavke, garantovan, kafana iz nekog razloga može i da ne radi. E, ako tako krene, spasa vam nema – trpjećete i nadati se boljem, dok ne slupate cijelu otpremninu iz bivše firme ili dok vam kreditori ozbiljno ne zaprijete. Džaba ćete pokušavati da stvari pokrenete sa mrtve tačke – ideje koje bi vaš objekat mogle razlikovati od drugih, mogu vas samo još dublje zakopati. U tom slučaju, kao krajnja mjera, umjesto promjena, savjetuje se transformacija.

O fenomenu br. 2, pisaću naredni put.

 

V.S.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top