Fenomeni CG ekonomije - vodič za neupućene - | Ekonomist

Fenomeni CG ekonomije – vodič za neupućene –

Mudrim, strateškim gašenjem domaće industrije i ukidanjem bezumnog i lagodnog koncepta sigurnog posla za lokalni radnički živalj, prethodnih decenija otvorio nam se neslućeno veliki prostor za preduzetništvo. Crnogorci, staro preduzetničko pleme, spremno su zaplivali u moru šansi, decenijama suzbijana kreativnost, konačno iskazana u dvijehiljaditim, rodila je specifičan, originalan i ovom području prilagođen koncept ekonomije. Predstaviću vam neke od najunosnijih, najkreativnijih i društveno najuglednijih oblika bavljenja biznisom, napraviću kratku analizu svakog od njih, i upozoriti na ono sa čime morate računati, ukoliko i samo odlučite da krenete u uzbudljive vode ovih start-apova.

Situacija 2: Kladionica

Uz kafanu, jednako važna tačka začaranog kruga, u kojem cirkuliše možda i najbrojnija domaća potrošačka grupa, koja od života na dnevnoj bazi ne traži više od produženog espresa sa mlijekom i tiketa od 2 eura. Za više se nema ni para, a ni interesovanja. Osim uloge ispunjavanja dana, vikenda i životnog smisla, kladionica ima i čak i širu misiju. Ona je veliki izvor nade u finansijski procvat i bolje sjutra, uz, naravno, nekoliko sitnih uslova (da Njukasl dodje iz 2-1, cijela Lig Čempionšip da odigra GG, da se desi čudo pa da padne neki gol u Seriji A, i sl.). Da je, kojim slučajem, kladionica uključena na spiskove, po kojima se istražuje kome vaskoliki crnogorski živalj u blistavoj sadašnjici najviše vjeruje, sasvim sigurno bi sjela na prvu poziciju rezultata Ipsos Stratedžik Marketing sondaže, ispred crkve, lidera vladajućih i opozicionih partija i samog predsjednika.

Opravdanost ideje: 1.a Maksima „hljeba i igara“ – hljeba može i da zafali, ali ove igre, bogme, nikako. I sam znam nekoliko živih primjera da su, na pepelu zatvorenih pekara, poput ptice feniks, nikle kladionice. 1.b. Jeste li ikad čuli da je neki lokalni bukmejker  bankrotirao ili bio u minusu neki značajan period? To ne pamte ni najokoreliji zabjelski kladioničari.

Važni aspekti:

  1. Ime – možda i najteži detalj prilikom otvaranja kladionice. Kao i u slučaju kafane, dobra imena i ovdje teško da se više mogu naći – svi fudbalski termini, potezi, kazneni udarci su već, nažalost, zauzeti. Posezanje za nekim drugim sportom ne bi donijelo željeni efekat.
  2. Lokacija – ovo je manje-više bitan, odnosno, nebitan aspekt. Gdje god da je postavite, kladionica će dobro raditi. Zavučena mjesta, doduše nose i veći rizik da će mlađahni komšija u apstinencijalnoj krizi iskoristiti manju gužvu ponedeljkom, doći da vas posjeti, bez namjere da uplati tiket.
  3. Marketing – takođe, manje-više nebitna stavka u cijeloj prici. Marketing je kladionicama već odrađen na sistemskom i društvenom nivou. Imati hobi vise nije u modi – ako, kojim slučajem, jos uvijek slikate za svoju dušu, bavite se filatelijom, čitate knjige, u užem i širem okruženju ćete trpjeti prekorne i snishodljive poglede, pa se što prije manite toga ćorava posla. Prepričavanje nekog od bezbrojnih slučajeva kada ste „pali za jedan par“ ili vam je radnica greškom, umjesto jedinice na Grimzbi, otkucala dvojku, napunivši vam džep za 35 eura, daje vašoj priči potrebnu težinu i, shodno tome, ugled među sagovornicima. Tražite li saigrače za basket iza zgrade, ni sa svijećom ih pronaći nećete. Čak ni djevojku više ne možete fascinirati ako vam kvote ne vire iz zadnjeg džepa.

S druge strane, oslobođeni planova za putovanje, studije u inostranstvu, ili, ne daj bože, porodicu i rađanje djece, mladi su kladionicu prihvatili kao majku rođenu i ovu klijentelu ne možete izgubiti. I ne samo mladi – armije penzionera pretvorile su se u sportske analitičare, prihvativši ovaj malo rizičniji oblik ulaganja, s ciljem multiplikacije svojih crnih i ukopnih fondova.

Rizici – skoro da ih i nema. Posao siguran, zarada gotovo zagarantovana. Ima, doduše, povremeno sjekiracije, kad vas kao Halejeva pogodi gubitak maksimalne sume na tiketu, koju je ubo neki mangup, uloživši zadnji euro majčine penzije. Ali, dobro, tješite se time da njega bog samo urijetko pogleda, a vi ste ipak gazda.

 

V.S.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top