Evo na šta se građani najviše žale bankarskom ombudsmanu | Ekonomist

Evo na šta se građani najviše žale bankarskom ombudsmanu

Bankarski ombudsman Halil Kalač je u prvih devet mjeseci ove godine primio 370 žalbi klijenata i žiranata, od kojih se najviše njih odnosilo na kredite indeksirane u švajcarskim francima (CHF), tačnije na nesprovođenje Zakona o dopunama zakona o konverziji kredita u CHF u eure, pišu Dnevne novine.

Kalač je, u razgovoru za Dnevne novine, saopštio da je najviše prigovora bilo kod korišćenja svih vrsta bankarskih proizvoda, a posebno kredita, depozita, kartica i računa.

“Jedan broj klijenata i žiranata tražio je zaštitu zbog toga što su njihove zarade ili penzije blokirane na više od 50 odsto primanja radi izmirenja obaveza ili imaju probleme sa sredstvima na tekućem računu, depozitnom računu ili bankarskim karticama”, rekao je Kalač, i dodao da u prvih devet mjeseci nije bilo prijava krivotvorenog žiranstva, te da je ta pojava znatno suzbijena ili potpuno eliminisana.

Najviše žalbi na Addiko banku

Najveći broj građana, njih 200, žalili su se na Addiko banku, zbog neostvarivanja prava po Zakonu o dopunama zakona o konverziji kredita švajcarskih franaka u eure.

“Mali procenat korisnika ovih kredita ostvario je prava po pomenutom zakonu kod HETE, subjekta kod kojeg se danas nalazi i najveći broj ustupljenih kredita. Prigovori se odnose i na nemogućnost ostvarivanja prava svih korisnika kredita po pomenutom zakonu koji se kao ustupljeni danas nalaze i kod subjekta B2 Kapital”, kazao je Kalač, ističući da je većina korisnika zaštitu prava potražilo na sudu.

Kalač

Tokom prvih devet mjeseci procesuirano je 28 prigovora klijenata, od kojih se na rad banaka odnosilo 24, a na mikrokreditne finansijske institucije (MFI) četiri. Od ukupnog broja građana, koji su pomoć tražili kod bankarskog ombudsmana, njih 120 je, kaže Kalač, upućeno na vođenje internog postupka pred bankom i MFI, dok su klijenti i jemci koji su se žalili na spore sudske postupke, upućeni kod ombudsmana za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Moguć spor rast depozita

Komentarišući nivo kamatnih stopa u Crnoj Gori, Kalač je ukazao da nominalne kamate bilježe pad od 0,80 odsto na godišnjem nivou, a efektivne od 0,86 odsto.

“Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa banaka na ukupno odobrene kredite u julu je iznosila 6,35 odsto, dok je 7,03 odsto bila prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa. Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa MFI na ukupno odobrene kredite u julu je iznosila 20,49 odsto, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa bila 24,32 odsto”, naveo je Kalač, pozivajući se na podatke iz Centralne banke.

Niže aktivne kamatne stope, kako smatra, omogućile bi smanjenje visokih kreditnih obaveza stanovništva i u realnom sektoru.

Rast kreditnih plasmana banaka i depoziti preduzeća stanovništva ohrabruju, ocjenjuje Kalač, ali istovremeno zabrinjava visina neplasiranih depozita.

“Zbog stalnog pada pasivnih kamatnih stopa i njihovog svođenja na nulti nivo ili uvođenja negativnih kamatnih stopa na depozite, kako neke banke najavljuju, može postojati opasnost od usporavanja rasta depozita, što ne bi bilo dobro”, zaključio je Kalač.


 

Izvor: Dnevne novine

Redakcija
Redakcija

Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top