Energetska situacija u regionu III dio: Bosna i Hercegovina | Ekonomist

Energetska situacija u regionu III dio: Bosna i Hercegovina

piše: Filip Marković


 

Energetska situacija Bosne i Hercegovine bi se u poređenju sa drugim zemljama regiona mogla naznačiti
kao prilično perspektivna u pojedinim oblastima, ali istovremeno alarmantno zapostavljena u izvjesnoj
mjeri i većem broju energetskih sektora. Naime, energetski sektor Republike BiH zasniva se isključivo na
proizvodnji uglja u nekoliko rudnika širom države, dok se proizvodnja ostalih fosilnih goriva (nafte i gasa)
ne vrši, iako ima naznaka za njihovo postojanje na teritoriji zemlje. Kada je riječ o obnovljivim energetskim
resursima, nažalost, situacija poprilično podsjeća na aktuelna dešavanja u industriji nafte i gasa, s tim što
se primjećuju manji pomaci snabdijevanja energijom iz pomenutih izvora, uglavnom u sopstvene svrhe.

Nafta i gas

Sektor eksploatacije nafte i gasa na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine zapravo ne postoji. Čitava
država posjeduje svega dvije funkcionalne rafinerije, ali se od njih svega rafinerija Bosanski brod koristi za
preradu naftnih derivata, i to sa svega minimalnim kapacitetom. Dakle, BiH predstavlja još jednu u nizu
država u regionu koje se mogu okarakterisati kao zemlje zavisne od uvoza najneophodnijih energenata
današnjice.
Uvoz nafte vrši se iz nekoliko država među kojima dominira Hrvatska kao izvoznica oko 50% potrebština
za BiH, dok se nadalje ređaju Srbija, Mađarska, Slovenija, Austrija, kao i druge evropske države čiji je udio
izvoza naftnih derivata Bosni i Hercegovini gotovo zanemarljiv u poređenju sa državnim potrebama.
Kada je riječ o prirodnom gasu, Republika Bosna i Hercegovina apsolutno je zavisna od Rusije, nalik na
većinu balkanskih država, kako u pogledu uvoza ovog energenta, tako i na primjeru transporta istog.
Transport prirodnog gasa vrši se isključivo putem jedne trase, one koja vodi od Rusije, preko Mađarske i
Ukrajine, pa sve do Srbije, odakle se gas transportuje do teritorije Bosne i Hercegovine u cilju
obezbjeđivanja neophodnih količina ovog energenta.

Sektor uglja

Energetski sektor uglja u BiH predstavlja osnovu čitave energetike države. Zapravo, neophodna
proizvodnja električne energije za stanovništvo pretežno je zadovoljena transformacijom energije uglja,
dok se prilično manji udio obezbjeđuje iskorišćenjem hidropotencijala.
Republika BiH raspolaže brojnim rudnicima uglja, najčešće niskokaloričnih mrkih ugljeva i lignita.
Najpouzdaniji ugljeni baseni Bosne i Hercegovine zapravo su basen Tuzla, Livno-Drvno, Gacko, Bugojno,
Srednja Bosna, kao i još nekoliko rudarskih basena. Preko deset rudnika uglja u Bosni i Hercegovini su
poznati po podzemnoj eksploataciji, dok se svi ostali baziraju na površinskom otkopavanju rude.

Obnovljivi resursi

Bosna i Hercegovina, iako prilično potencijalna država za razvoj proizvodnje energije korišćenjem
obnovljivih resursa, do danas nije zabilježila veću proizvodnju energije na ovaj način, kao ni bitnija ulaganja
u pomenuti sektor. Ono što se prije svega u BiH ističe kao pozamašan potencijal, poput ostalih zemalja u
regionu, jeste hidroenergija od čega je iskorišćeno svega 37%. Hidropotencijal skoncentrisan je na osam
rječnih tokova.
Pored hidropotencijala na teritoriji Bosne i Hercegovine zabilježen je veliki potencijal energije vjetra,
naročito u južnim delovima države (predjeli između Livna i Mostara i oblasti oko Sarajeva), mada se
adekvatno iskorišćenje ovog bogatstva još uvijek ne nazire. Slična situacija primjećuje se na planu
iskorišćenja solarne energije, iako je procijenjeno da bi se adekvatnom upotrebom solarnih ploča omogućila
čak višestruko veća proizvodnja energije u poređenju sa potrebama BiH.
Potencijal biomase takođe je jedan od izvora obnovljive energije na koju je potrebno staviti poseban
akcenat. Riječ je primarno o drvnoj biomasi, ali se potencijali vide i u poljoprivrednoj biomasi. Nažalost, još
uvijek nema šire upotrebe pomenutih resursa, izuzev za pojedina domaćinstva u sopstvene svrhe.
Pretposljednja u nizu od obnovljivih resursa energije kojima Bosna i Hercegovina raspolaže jeste
geotermalna energija, ali su istraživanja nedovoljno sprovedena, a relevantne informacije nedostupne.
Takođe, upotreba je shodno ovome apsolutno zanemarena izuzev pojedinih banja koje omogućavaju
posjetiocima medicinske tretmane.
Energija otpada svakako da je budućnost svjetske energetike, pa bi tako BiH mogla biti ucrtana na svjetskoj,
evropskoj, ali i regionalnoj mapi perspektivnih država u ovoj oblasti, mada i dalje ne postoje konkretno
sprovedeni koraci za razvoj ove energetske oblasti na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top