Energetska situacija u regionu (I dio) - Crna Gora | Ekonomist

Energetska situacija u regionu (I dio) – Crna Gora

Uspješno upravljanje energetskim sektorom i njegovim razvojem značajno utiče na ekonomsku stabilnost, kako države, tako i čitavog jednog regiona. Sve ključne ekonomsko-tehnološke promjene od početka 21.veka, a i čitav vijek unazad, usko su povezane sa energetskim pitanjima. Potajni razlozi za započinjanje oružanih sukoba lokalnog ili globalnog karaktera često se dovode u vezu sa energetskom moći.

Povećanje globalne populacije i razvoj tehnologije označili su početak nadmetanja u strateškom smislu, kao i konstantnu borbu za prevlast nad preostalim neobnovljivim resursima energije. Primat među sirovinama trenutno imaju nafta i gas čija je potražnja izuzetna, ali i rezerve uglja, kao i ostalih mineralnih sirovina. Stoga je vrlo bitno posmatrati Balkan kao jednu cjelinu kada je riječ o energetskoj situaciji i sasvim objektivno sagledati njegov potencijal i mogućnosti. Naravno, kroz uvid u svaku ili gotovo svaku državu ponaosob, u cilju postizanja sigurnosti snabdijevanja energijom, razvojem unutrašnjeg i međunarodnog tržišta i održivog razvoja, ali i neophodne saradnje sa ostalim zemljama regiona u svakom pogledu.

Crna Gora

Dobrobit za čitavu privredu zemlje može se postići kvalitetnim organizovanjem energetskog sektora, prije svega po pitanju stabilnosti i modernizacije samog sektora. Potrebno je detaljno sagledati energetske mogućnosti države i posvetiti im dovoljno pažnje. U suprotnom izostaće napredak, a slaba perspektiva i neizvjesna budućnost svakako su neizbježni.
Energetski sektor Crne Gore počiva na proizvodnji uglja, gledano sa aspekta rudarstva. Najveći potencijal u širem smislu energetike je hidropotencijal koji pripada obnovljivim resursima energije, dok se rezerve uglja označavaju kao drugi najznačajniji, odnosno primarni među neobnovljivim resursima. Nažalost, rezerve nafte i gasa na području Crne Gore nisu pronađene uprkos brojnim istraživanjima u prošlosti, ali postoje naznake njihove akumulacije.

Nafta i gas

Osnovna geološka istraživanja u podmorju Jadrana ukazala su na mogućnost postojanja određenih rezervi nafte i gasa, za sada prilično nepoznatih. Prema tadašnjim istraživanjima primijećeno je neophodno ispunjenje osnovnih uslova za akumulaciju pomenutih sirovina, stoga se područje smatra perspektivnim. Nažalost, detaljna istraživanja još uvijek čekaju momenat kako bi bila sprovedena, a ono što sigurno ohrabruje je činjenica da se u hrvatskim, italijanskim i albanskim djelovima jadranskog geološkog basena uveliko vrši proizvodnja sirove nafte i prirodnog gasa.
Ovakvo otkriće za Crnu Goru bi omogućilo značajnije promjene u energetskom smislu, s obzirom da je danas Crna Gora stoprocentna uvoznica obje sirovine. Do tada crnogorsko energetsko snadbijevanje naftnim derivatima vrši se iz apsolutnog uvoza među kojima se kao najveći saradnik ističe Grčka.

Sektor uglja

Stub crnogorske energetske uspješnosti predstavlja nekoliko basena u okviru Pljevaljskog područja na samom sjeveru države. Desetak ležišta lociranih na ovom području snabdijevaju čitavu državu neophodnom energijom za normalno funkcionisanje privrede. Već duži niz godina crnogorski energetski sektor počiva na isključivom prinosu direktno iz Rudnika uglja Pljevlja, procentualno izraženo 100%.
Još jedno područje je poznato po rezervama mrkog uglja, ali je nedovoljno istraženo. Naime, reč je o Beranskom području na sjeveroistoku sa nekoliko rudnih basena. S obzirom da je bilo riječi o izuzetnoj količini uglja u rezervama, ova istraživanja bi hitno trebalo nastaviti, a područje osposobiti za početak rudarskih radova, kako bi energetski sektor osjetio dodatno poboljšanje.

Obnovljivi resursi

Značajan broj iskoristivih vodotokova duž čitave države apsolutno opravdava uvrštavanje hidropotencijala na vrh energetskog nosioca privrede. Takođe je neophodno naglasiti da su i manji vodotokovi pogodni za korišćenje u ovom smislu. Izgradnja velikih hidrocentrala moguća je na rijekama Tara, Zeta, Morača, Lim, Piva i još nekoliko uz njih.

Pored hidropotencijala u Crnoj Gori, primijećen je i značajan vetropotencijal, kao i upotreba biomase putem drvne i poljoprivredne industrije ili biomase dobijene iz čvrstog komunalnog otpada. Na ovaj način bi se zadovoljili brojni ekološki zahtjevi i unaprijedio energetski sektor istovremeno.

Hidrotermalna energija podzemnih voda može se iskoristiti u Nikšiću ili Podgorici čije je tlo karakteristično i prepoznaje prisustvo podzemnih jezera. Mnogi drugi gradovi Crne Gore nalaze se u neposrednoj blizini rijeka ili mora, pa bi buduća istraživanja bila sasvim opravdana.


Za Ekonomist piše Filip Marković

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top