Elektronski novac mora u izvještaje | Ekonomist

Elektronski novac mora u izvještaje

Pored banaka, od sada će Centralnoj banci izvještaje o platnom prometu morati da šalju platne institucije i institucije za elektronski novac sa sjedištem u Crnoj Gori. To je novina odluke o izvještajima koji se dostavljaju Centralnoj banci o platnom prometu koju je ovaj regulator nedavno usvojio i uskladio sa Uredbom EU br. 1409/2013 Evropske centralne banke o statistici platnog prometa.
Podsjećanja radi, posljednji podatak o platnom prometu pokazuje da je u novembru bio 2,78 milijardi eura, a mjesec ranije 2,86 milijardi, u septembru 2,87 milijardi. Najmanji je bio u januaru prošle godine 2,14 milijarde, u februaru 2,42, martu 2,78, aprilu 2,32, maju 2,77 a julu 2,98 milijardi eura. Zabilježen je i najveći promet, i to u julu i avgustu tri miliarde i 3,05 milijardi eura. Da li će nova odluka promijeniti cifre o platnom prometu vidjeće se već nakon prvog izvještavanja na kraju januara.
U registru platnih institucija i njihovih agenata na sajtu CBCG nalaze se Montenegro transfers Podgorica, Kapital transfer MNE Podgorica i Diners klub international Montenegro Podgorica. Prve dvije imaju odobrenje za izvršavanje novčanih doznaka, dok treća za izdavanje i/ili prihvatanje platnih instrumenata.
Centralna banka je dosad prikupljala i obrađivala podatke vezane za ukupni unutarbankarski platni promet koji se realizuje u okviru iste banke na dnevnom i mjesečnom nivou, kao i podatke o poslovanju platnim karticama na godišnjem nivou. Novom Odlukom će se prikupljati i obrađivati podaci u sklopu šireg statističkog izvještajnog okvira, na kvartalnom nivou. Propisano je da pružaoci platnih usluga, odnosno izdavaoci elektronskog novca dostavljaju podatke raščlanjene po određenim vrstama usluga, odnosno kategorijama na utvrđenim obrascima.
Podaci koji će se prikupljati i obrađivati novom odlukom, a koji se do sad nijesu prikupljali i obrađivali su: broj korisnika i računa po vrstama određenih platnih usluga i neotplaćena vrijednost na pohraniteljima elektronskog novca, broj i vrijednost platnih transakcija prema određenoj vrsti platne usluge i broj i vrijednost platnih transakcija realizovanih bez naloga za plaćanje. Na tom spisku je i broj izdatih platnih kartica i broj uređaja za njihovo prihvatanje i broj i vrijednost platnih transakcija izvršenih karticama i elektronskim novcem i platnim transakcijama izvršenih platnim karticama po vrsti terminala objasnili su iz Centralne banke.
Takođe, podaci koji se prikupljaju i obrađuju u skladu sa ovom odlukom koristiće se, dodaju iz regulatora, u statističke svrhe, radi praćenja razvoja platnog prometa i korišćenja platnih instrumenata u Crnoj Gori. Podsjetimo da platni promet obuhvata sva plaćanja, gotovinska i bezgotovinska, koja se vrše između pravnih lica, preduzetnika i građana. Nacionalni platni promet obuhvata sva plaćanja bezgotovinska izvršena između učesnika u RTGS i DNS sistemu i interni platni promet bezgotovinski i gotovinski koji obuhvata sva plaćanj a pravnih lica, preduzetnika i fizičkih lica izvšena u okviru iste banke.
CBCG po mjesecima objavljuje podatke o obimu i vrijednosti platnog prometa u RTGS i DNS sistemu.
Izvor: Pobjeda
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top