"Ekonomista u svijetu energetike: Vodič za preživljavanje" - IJ | Ekonomist

“Ekonomista u svijetu energetike: Vodič za preživljavanje” – IJ

Za Ekonomist piše Ivana Jovović

U susret otvaranju Berze električne energije u Crnoj Gori.

Zašto bi ekonomistu zanimala energetika? Da krenemo odmah zvanično: Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine kaže da je ovo polje stub dugoročno stabilnog rasta nacionalne ekonomije. Sad malo plastičnije, koliko biste svakodnevnih i više i manje zabavnih zadataka završili da svako malo ‘nestaje struja’? Autoru je, naravno, jasno da energetski sistem jedne države ne funkcioniše na ovaj način, ali pokušava da pokaže da postoji analogija na nivou pojedinac-zemlja, i ograđuje se od eventualnih ismijavanja svojih kolega energetičara.

Logično je dakle, ako je energetika u temeljima toga što gradimo (analogija traje) da dužnu pažnju treba da posvetimo stranama ovog svijeta koje su bliske našem svijetu. Šta mahom vole savremeni mladi ekonomisti, a naročito savremeni mladi ekonomisti iz zemalja u tranziciji? Sunce, ali bez temperatura preko 35 stepeni, dojč, bez pjene. Liberalizovano, nediskriminatorno, konkurentno, otvoreno, transparentno tržište. Mada, ne kažem, neko voli dojč i s pjenom.

Kakvu ulogu Berza električne energije ima u stvaranju  tržišta koje opisujemo ovim velikim i lijepim riječima koje dosta nas potencira u posljednje vrijeme? Prije svega, formiranje Berze električne energije ili pridruživanje nekoj od postojećih je jedna od obaveza koju je Crna Gora preuzela članstvom u Evropskoj energetskoj zajednici, što je za malu zemlju kakva je Crna Gora skoro uvijek plus. Više zemalja regiona i Balkana ima funkcionalne berze električne energije: Srbija (SEEPEX), Hrvatska (CROPEX), Slovenija (BSP SouthPool), Mađarska (HUPX) dok je u Bosni i Hercegovini otvaranje berze električne energije u najavi.

Dalje, trgovina električnom energijom u Crnoj Gori trenutno se bazira na bilateralnim ugovorima, koje ugovorne strane zaključuju neposredno, to jeste van organizovanog tržišta, a koje evidentira operator tržišta. Organizovano tržište znači i veću transparentnost transakcija, otvorenost, i smanjuje mogućnosti eventualnih zloupotreba, makar u teoriji.

Sve većom liberalizacijom tržišta moguće je da ulazak još snadbjevača ne ostane apstrakcija.

Kako su berze električne energije organizovane? Roba je megavat-sat,  kojom se trguje dan unaprijed (DAM – day-ahead market), na dan (IDM – intraday market) ili na bazi futures-a (PhF – physical futures market) četiri nedjelje, tri mjeseca, četiri kvartala, ili tri godine unaprijed. Učesnici se učlanjuju, plaćaju sa tim vezane naknade, i traže ili nude određenu količinu robe po određenoj cijeni – kao na svakoj berzi. Mogu da se limitiraju na određeni maksimalni ili minimalni iznos (limit order), da postave naredbu za izvršenje po trenutno najboljoj tržišnoj cijeni (market order), ili da postave drugi tip naredbe (stop-loss, recimo).

Kakav efekat to ima na krajnjeg potrošača? Odgovor nije jednostavan. Prosječnog potrošača u krajnjoj liniji zanima koliko će sredstava izdvajati za potrošnju električne energije, to jeste, koliko će za to plaćati trenutno jedinom snadbjevaču. Opšti je zakon ekonomije da veći broj snadbjevača znači da svaki od njih pojedinačno ima manju moć. Iz toga proizilazi da će i cijena biti manja ukoliko pričamo o većem broju snabdjevača. Mada, cijena nije jedini faktor. Ja, recimo, sanjam o mogućnosti da sva električna energija koju trošim dolazi iz obnovljivih izvora, i da mogu da bira snadbjevača, to bi bio glavni kriterijum. Tačno je da deregulacija treba da doprinese razvoju konkurentnosti tržišta, ali isto tako relativno mali obim crnogorskog tržišta možda nije primamljiv novim snabdjevačima onoliko koliko bismo svi to željeli.

Kako bi Berza mogla da utiče na formiranje cijene za krajnje kupce u Crnoj Gori? Ovdje pričamo o odnosu veleprodajnog i maloprodajnog tržišta. Teorijski, trebalo bi da cijena koju plaćaju krajnji kupci bude manja, po principima povećane konkurentnosti veleprodajnog tržišta ovog proizvoda. Nažalost, ako se strogo mora birati između dva pola, situacija na ovakom tipu tržištu je prije oligopolska nego savršeno konkurentna. Uz to, uzevši u obzir futures-e i sa njima povezane rizike, ostaje otvoreno pitanje kako će se kretati cijena električne energije koju plaćaju krajnji kupci.

Ipak, kako Regulatorna agencija za energetiku utvrđuje cijenu za krajnje kupce za period od godinu dana svake godine, tako je realistično očekivati da će krajnji kupac biti zaštićen od eventualnih fluktuacija na veleprodajnom tržištu, makar onih koje su privremene prirode.

Na kraju, ostaje nam da novom subjektu poželimo dobrodošlicu i uspješan rad, uz nadu da će svijet energetike i svijet ekonomije dugo, dugo biti u harmoniji.


 

Napomena: Dragi čitaoci, u toku je konkurs Ekonomista za autora/urednika koji smo koncipirali kao interaktivno takmičenje. U njemu su kandidati koji su prošli I krug, imali zadatak da u II, pripreme autorski tekst. Dva kriterijuma koja će odlučiti pobjednike i nove naše članove su kvalitet teksta i njegova čitanost (ujedno i engagement –  like, comment, share na Facebook-u).

Dakle, ukoliko želite da “pomognete” nekom od kandidata pozivamo vas da na vašim društvenim mrežama podijelite tekst i preporučite ga vašim prijateljima.

Ekonomist tim

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top