Ekonomija dijeljenja - nova filozofija

Ekonomija dijeljenja – nova filozofija

Ekonomija dijeljenja donijela je nove koncepte, filozofiju razmišljanja i promjene posebno kada je u pitanju konkurentnost, ulazak na tržište i produktivnost, ocijenio je ministar za informaciono društvo i telekomunikacije, Vujica Lazović.

Lazović je na panel diskusiji na temu Ekonomija dijeljenja, koju je organizovao Crnogorski Telekom, kazao da je ozbiljan izazov kako sada studentima predavati ekonomiju, posebno kada se uzme u obzir činjenica da se zahvaljujući ekonomiji dijeljenja i internetu nudi ogromno tržište, a ne samo lokalno.

U Crnoj Gori, kako je saopštio, značajan broj korisnika je u poziciji da koristi internet, a većina ima i pametni telefon. To je, prema njegovim riječima, dobar signal za čitav serijal servisa koji se mogu ponuditi građanima.

„Više se ne možemo takmičiti u uslovima i sa granama tradicionalne ekonomije, iz mnogo razloga. Naša velika šansa je činjenica da je informaciona tehnologija široko rasprostranjena i sve jeftinija i dostupna svakom građaninu, tako da u startu imate jedno moćno oruđe i samo je pitanje da li ste spremni da uložite“, rekao je Lazović.

Ekonomija dijeljenja podrazumijeva poslovni model baziran na dijeljenju resursa, koji omogućava korisnicima da koriste resurse na “on demand” osnovi, kad god se ukaže potreba, bez potrebe da se dobra kupuju.

Lazović je saopštio da Crna Gora u turizmu ima ozbiljan problem da ubijedi investitore da uložu u izgradnju hotela visoke kategorije, sa četiri i pet zvjezdica.

Taj problem se, kako je kazao, može riješiti konceptom kondo hotela. „Počeli smo sa jednim hotelom i onda smo vidjeli da je to dobra ideja“, rekao je Lazović. Kondo hoteli su, u osnovi, apartmani u privatnom vlasništvu koje investitori prodaju, a vlasnici kasnije uz pomoć investitora iznajmljuju u toku sezone.

U Vladi su, kako je saopštio, kao izazov prepoznali i to kako pomoći start-up priču i kako pomoći taj model preduzetništva u uslovima digitalnog okruženja.

„Računamo da dio prihoda od digitalne dividende, a on se po nekim procjenama mjeri na nekoliko desetina miliona eura, predložimo da se usmjeri za start up-ove. To bi bio najbolji doprinos inovativnoj ekonomiji“, dodao je Lazović.

Savjetnik za poslovnu primjenu interneta, Dragan Varagić, kazao je da se 2001. ili 2002. godine surfovalo po web sajtovima, a da se od tada pominje termin web kao platforma.

„Praktično treba da živimo u vremenu weba kao platforme. Vi koristite Facebook, ali Facebook kao softver apsolutno ne znači ništa. Postoji jako veliki broj softvera koje možete besplatno da skinete i sami da napravite vaš Facebook, ali taj Facebook koji vi napravite nema veze sa onim Facebookom koji postoji, jer tu treba da budu ljudi da bi to počelo da funkcioniše i daje efekte“, objasnio je Varagić.

Kao primjere ekonomije dijeljenja on je naveo priču vezanu za takozvane sisteme finansiranja.

„Imate i sisteme koji se odnose na socijalno preduzetništvo gdje u nerazvijenim područjima imate mogućnost da se pozajme sredstva da biste pokrenuli posao. U pojedinim slučajevima veliki procenat tih pozajmljenih sredstava se vrati“, saopštio je Varagić.

On je rekao da je priča u vezi korišćenje svega onoga što donosi ekonomija dijeljenja, vezana za interes. „Vi ako imate interes i ako ga prepoznate vi ćete da to koristite“, kazao je Varagić.

On je naveo da su u Srbiji u jednom trenutku bili veoma popularni servisi koji se bave dijeljenjem troškova vezano za prevoz.

„Možete zamisliti varijantu kada imate servis koji vam omogućava da vas četvoro sjednete i da taj trošak podijelite sa četiri“, dodao je Varagić.

Suosnivač nevladine organizacije (NVO) Digitalizuj.me i asistent na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Vladimir Vulić, rekao je da se, kada je u pitanju ekonomija dijeljenja, govori o oblasti koju suštinski Crna Gora nije još ni dotakla, izuzev pojedinaca.

„Tu se govori o nečemu što može da bude velika korist za svakog od nas pojedinačno, a kao posljedica toga i za Crnu Goru kao ekonomiju“, smatra Vulić.

On je naveo da je Crna Gora skoro došla do kritične tačke u upotrebi interneta, posebno kada je u pitanju poslovna primjena interneta.

“Ne mislim da se to svodi na dijeljenje fotografija sa godišnjeg odmora na Facebook-u, nego na upotrebu istih tih alata, ali u poslovne svrhe”, kazao je Vulić.

Na pitanje da li se može očekivati neki domaći start-up iz oblasti ekonomije dijeljenja, Vulić je odgovorio da su postojale neke rane verzije i ideje.

„Ključna zamjerka je što su bile okrenute previše lokalno“, rekao je Vulić. Ako se razmišlja o formiranju ozbiljne platforme, ona, kako je rekao, ne može da zavisi od 600 hiljada, deset miliona ili 20 miliona ljudi.

„Na 20 miliona ne možete da pravite biznis ako je zasnovan na nekoj platformi. Ta platforma mora biti okrenuta globalnom tržištu i u toj varijanti mora da bude nešto što već ne postoji“, zaključio je Vulić.

 

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top