Dug u Hrvatskoj dosegao 85 odsto BDP-a | Ekonomist

Dug u Hrvatskoj dosegao 85 odsto BDP-a

Manjak u proračunu  u 2014. godini iznosio je 18,8 milijardi kuna (2,48 milijardi eura) ili 5,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je dug države dosegao 279,5 milijardi kuna (36,9 milijardi eura), odnosno 85 posto BDP-a, pokazuju podaci iz izvještaja o prekomjernom proračunskom manjku i nivou duga u Hrvatskoj.

Poređenja radi, manjak  za 2013. godinu iznosio je 17,6 milijardi kuna (2,3 milijarde eura) ili 5,4 posto BDP-a, dok je dug na kraju 2013. iznosio 266,1 milijardu kuna (35,1 milijardu eura), odnosno 80,6 posto BDP-a.

Čim su objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku, na kojima se zasniva fiskalna kontrola Evropske komisije, hrvatska Vlada je odmah predstavila mjere štednje, koje će poslati u Brisel.

Pred novinare su izašli potpredsjednik Vlade Branko Grčić i ministar finansija objavljujući kako se planiraju uštede od 276 milijuna eura ili 0,634 posto BDP-a. Brisel traži 0,4 posto.

Uštede na sve strane

Štedjeti će se na materijalnim troškovima i subvencijama, spajati će se agencije, restrukturirati javna poduzeća. Osim toga, dodatnim akcizama na duvan i benzin zaraditi će gotovo 80 miliona evra godišnje.

“Ne bih htio da pomislite ili da hrvatska javnost pomisli da ovo što radimo, radimo zbog ispunjenja zadataka prema EK. Ovo je prije svega za hrvatsku ekonomiju, ovo je za hrvatsku državu, za brži oporavak i rast”, rekao je Grčić.

Da bi se podstakao rast ekonomije, smanjiće se parafiskalni nameti, kao npr. vodni doprinosi, naknade za puteve i spomenička renta. Ekonomija će se time rasteretiti za blizu 42 millionaa evra.

Ipak, na nova pravila štednje moraće se naviknuti svi -od javnih poduzeća do agencija i ministarstava. Smanjuju se izdaci za službene automobile, za putovanja i autorske honorare.

Državne agencije više neće moći raditi u iznajmljenim prostorima, ako su oni skuplji od 11 evra po kvadratu. Biće selidbi.

“Imaće kratki rok da krenu u traženje novih prostora ili kod Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) ili kod drugih jedinica lokalne samouprave, da pronađu mjesto, ali da budu unutar ovoga limita od 11 eura po kvadratu uključujući porez”, objasnio je Lalovac.

Za građane ipak neće biti dodatnih rezova. Plate i penzije, sigurne su.

“Na građane neće ništa uticati direktno, osim akciza. To su one stvari koje smo morali napraviti radi procedure prekomjernog deficita, ali to je u stvari malo”, rekao je premijer Zoran Milanović.

“Hoće li biti dovoljno, odlučiće Evropska komisija. Osim ovih mjera štednje, Vlada dovršava i nacionalni plan reformi, koji bi takođe uskoro trebala poslati u Brisel”.

Fiskalni nadzor Evropske komisije

Na predstavljenom izvještaju temeljni fiskalni nadzor Evropske komisije nad zemljama članicama Evropske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterijume iz Mastrihta – udio proračunskog državnog deficita u BDP-u manji od tri posto te konsolidirani dug  države na nivou do 60 posto BDP-a.

Do rasta pokazatelja došlo je i zbog primjene nove ESA2010 metodologije, kako prenosi Hina.

Najveće opterećenje na proračunski deficit imao je statistički tretman transfera socijalnih doprinosa iz drugoga u prvi penzijski stub, jer se po statističkim pravilima ta transakcija ne priznaje kao prihod u trenutku prijema, pa je deficit uvećan za 3,07 milijardi kuna (489 miliona eura), navodi se uizvještaju Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Takođe, bitan uticaj na povećanje deficita imalo je preuzimanje duga HŽ Carga, u iznosu od 955 milijuna kuna (126 miliona eura).

Deficit veći od procjene 

Reklasifikacija  finansijskih institucija – HBOR-a i DAB-a – pozitivno je uticala na istu kategoriju, dok je uključivanje HBOR-a uticalo na porast duga države u visini od 4,4 posto BDP-a.

Primarni deficit države iznosio je u 2014. 7,36 milijardi kuna (972,8 miliona evra) ili 2,2 posto BDP-a, dok je u 2013. iznosio 6,17 milijardi (815,5 miliona evra) ili 1,9 posto BDP-a, navodi se u izvještaju DZS-a.

Ministar finansija Boris Lalovac, ranije u aprilu najavio je da bi, umjesto prvobitno objavljenih 12,8 milijardi kuna (1,69 milijardi evra), prošlogodišnji proračunski deficit mogao iznositi između 16 i 18 milijardi kuna (2,11 i 2,37 milijardi evra).

Izvor: Al Jazeera i agencije

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top