Državu kašnjenje u plaćanju računa za struju koštalo dva miliona eura | Ekonomist

Državu kašnjenje u plaćanju računa za struju koštalo dva miliona eura

Crna Gora je u posljednjih pet godina, za kamatu na kašnjenje u plaćanju računa za električnu energiju, izdvojila ukupno 2.036.690 eura iz državnog, ali i iz budžeta lokalnih samouprava, pokazuju podaci Elektroprivrede objavljeni u Informaciji o uspostavljanju centralnog informacionog sistema za monitoring potrošnje energije i vode u javnom sektoru.

Ministarstvo ekonomije, kako se navodi u dokumentu koji je Vlada usvojila na protekloj sjednici, ne vodi evidenciju o eventualnim kamatama za kašnjenje u plaćanju drugih energenata ili vode. Stoga, Vlada je ovlastila taj resor da sprovede aktivnosti na uspostavljanju centralnog informacionog sistema za energetski monitoring u javnim objektima, u okviru druge faze Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama.

– Planirani sistem za energetski monitoring će obuhvatiti sve zgrade ili djelove zgrada u vlasništvu organa javne uprave, lokalne samouprave i javnih službi – istaknuto je u dokumentu.

Primjena monitoringa, kako je planirano, finansiraće se iz sredstava druge faze Programa energetske efikasnosti u javnim zgradama za čiju implementaciju je obezbijeđeno 20 miliona iz kredita sa Njemačkom razvojnom bankom i 2,74 miliona eura donacija.

Uspostavljanje sistema je planirano u dvije faze. Za realizaciju prvog dijela projekta, prema procjenama, biće neophodno 2,5 miliona eura, dok će novčana procjena za sprovođenje druge faze biti gotova nakon završetka prve.

– U prvoj fazi uspostaviće se sistem za energetski monitoring za 2.500 javnih objekata, od čega na naprednom nivou njih oko 250. Drugim dijelom projekta predviđeno je uključivanje do 350 objekata u napredni nivo – piše u zvaničnom dokumentu.

U sistem će se, osim podataka o potrošnji energije i vode unositi i lokacija, površina, godina izgradnje, broj korisnika, vrsta energenta za grijanje i podaci o rekonstrukcijama objekta.

Ukoliko se energetski monitoring bude adekvatno koristio, može se uštedjeti do 20 odsto.

– Ministarstvo ekonomije procjenuje da će na godišnjem nivou direktne uštede minimalno iznositi tri odsto, što bi za pet godina imalo finansijski rezultat od 4,5 miliona eura – navodi se u dokumentu i dodaje da je procjena minimalnih finansijskih rezultata i faze energetskog menadžmenta oko 6,5 miliona eura za prvih pet godina.

Ciljevi uspostavljanja sistema za energetski monitoring treba da omoguće centralnu evidenciju o potrošnji energenata i vode u javnim objektima, upravljanje budžetom za energiju i vodu u javnim zgradama i poznavanje stvarne potrošnje energije i vode. Prekomjerna potrošnja energije, gubici vode, preduzimanje korektivnih mjera, kao i priprema projekata u cilju dobijanja finansijskih sredstava iz različitih fondova, takođe su ciljevi energetskog monitoringa.

__________________________________________________________________

Izvor: Dnevne novine

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top