Dolar ojačao treću nedjelju zaredom, Fed povećao kamatne stope | Ekonomist

Dolar ojačao treću nedjelju zaredom, Fed povećao kamatne stope

Dolar je na svjetskim valutnim tržištima prema korpi valuta ojačao i prošle nedjelje, treću zaredom, zahvaljujući povećanju kamata Feda i očekivanjima da će američki Kongres prihvatiti poresku reformu.

Kurs dolara prema japanskoj valuti oslabio je prošle nedjelje 0,7 posto, na 112,60 jena.

No, američka je valuta ojačala prema evropskoj, pa je cijena eura skliznula 0,2 posto, na 1,1750 dolara.

Kako je dolar ojačao i prema većini ostalih valuta, njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je nedjelje ojačao blagih 0,05 posto, na 93,94 boda.

Kao što se i očekivalo, čelnici Feda povećali su na redovnoj sjednici ključnu kamatnu stopu za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 1,25 do 1,50 posto.

To je već treće povećanje kamata u ovoj godini, no zbog niske inflacije projekcije o rastu cijene novca u idućim godinama čelnici centralne banke ostavili su nepromijenjene, što je razočaralo ulagače u američku valutu, pa i nije imala značajniji podsticaj od povećanja kamata.

Međutim, Fed je povećao procjenu rasta američke ekonomije u idućoj godini s prethodnih 2,1 na 2,5 posto.

“Performansa američke ekonomije je dobra. Njen rast nije temeljen na, primjer, neodrživom rastu dugova… Svjetska ekonomija ima dobre pokayatelje i mi smo u sinkronizovanojj ekspanziji. Osjećam se dobro u vezi ekonomskih izgleda”, kazala je na konferenciji za medije predsjednica Feda Janet Yellen.

Podršku dolaru pružilo je i uvjerenje ulagača da će Kongres iduće nedjelje prihvatiti poreznu reformu jer su, po izjavama republikanskih zastupnika, Zastupnički dom i Senat postigli dogovor o zajedničkom prijedlogu poreskih promjena.

A predloženom poreskom reformom bi se, među ostalim, smanjila poreska stopa na dohodak imućnijih građana, dok bi poreksa stopa kompanijama bila srezana s 35 na 21 posto.

To bi moglo, kažu analitičari, podstaknuti veći rast potrošnje i ekonomije, što bi, pak, podstaknulo inflaciju. A u tom bi slučaju Fed iduće godine mogao ubrzati tempo povećanja kamata.

Redovnu sjednicu prošloga nedjelje su održali i čelnici Evropske centralne banke (ECB), a kao što se i očekivalo, nije bilo nikakvih promjena u monetarnoj politici.

Čelnici ECB-a ponovili su da će sprovoditi podsticajne mjere sve dok to bude potrebno, s obzirom da je inflacija i dalje niska. Uz to, povećali su procjene rasta ekonomije eurozone u idućoj godini s prethodnih 1,8 na 2,3 posto.

Pažnju ulagača privukao je prošle nedjelje i bitcoin, digitalna valuta, čijim se terminskim ugovorima počelo trgovati na čikaškoj CBOE Futures Exchange. Pri otvaranju trgovanja bitcoin je vrijedio 15.460 dolara da bi potom skočio na otprilike 18.000 dolara.

Bitcoin je kreiran 2009. godine i odnedavno se koristi za kupovinu široke lepeze proizvoda, a njegova cijena gotovo svakodnevno oštro oscilira.

“Koju god stranu u raspravi o bitcoinu zauzimali, nema spora da aktualna euforija i značajne cjenovne oscilacije nude hrabrima izvanredne prilike za špekulacije”, poručuje Stephen Innes iz brokerske kuće Oanda.


 

Izvor: SEEbiz / H

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top