Dolar blago ojačao dok se raspravlja o kamatama u SAD-u | Ekonomist

Dolar blago ojačao dok se raspravlja o kamatama u SAD-u

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prema korpi valuta prošle nedjelje blago ojačao, no trgovalo se oprezno zbog sumnji ulagača da će američki Fed ove godine još jednom povećati kamatne stope jer inflacijski pritisci nisu prejaki.

Kurs eura prema američkoj valuti ostao je prošle nedjelje gotovo nepromijenjen, na 1,1195 dolara.
U odnosu na japansku valutu, cijena dolara ojačala je, pak, 0,4 posto, na 111,25 jena.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošle je nedjelje ojačao 0,1 posto, na otprilike 97,24 boda.
Taj je indeks početkom nedjelje dosegao najviši nivo u mjesec dana jer je nekoliko zvaničnika američke centralne banke poručilo da bi do kraja godine Fed mogao još jednom povećati ključne kamate.

William Dudley, predsjednik Fedovog ogranka u New Yorku, kazao je kako je inflacija u SAD-u nešto usporila, ali da očekuje njen rast, zajedno s rastom plata jer se situacija na tržištu rada i dalje poboljšava, što će centralnoj banci omogućiti dalje postupno stezanje monetarne politike.
Prije desetak dana Fed je povećao ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, a špekulisalo se da je to posljednje povećanje cijene novca u ovoj godini jer niz posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta američke ekonomije.

No, “Dudleyevi komentari pozitivno su uticali na dolar jer ulagači vjeruju da Dudley vidi neku podršku ekonomiji koju posljednji podaci ne pokazuju. Fedov osnovni scenario je da je usporavanje rasta privremeno i da će se uskoro rast ubrzati”, kaže Jack Ablin, direktor u BMO Private Bank.
Međutim, entuzijazam u vezi dolara splasnuo je do kraja nedjelje jer niz posljednjih makroekonomskih podataka ukazuje na usporavanje inflacije i rasta najveće svjetske ekonomije.

“Što se dolara tiče, čekamo kakvi će biti ekonomski pokazatelji do septembra. Vjerujemo da će tada Fed povećati kamate”, kaže Daniel Trum, strateg u švajcarskoj banci UBS.
Stabilnost eura zahvaljuje se, pak, dobrim makroekonomskim pokazateljima iz ekonomije eurozone, ali i špekulacijama o tome kada će Evropska centralna banka (ECB) najaviti zaokret u dugogodišnjoj labavoj monetarnoj politici.

“Kako traje rasprava o tome kada bi i kako brzo ECB trebao najaviti povlačenje programa kupovine hartija od vrijednosti, vjerovatno će euro u idućem razdoblju biti osjetljiviji na ekonomske pokazatelje”, kaže Viraj Patel, strateg u ING-u.

Pozitivno je, dodaje, prošle nedjelje na evropsku valutu uticao podatak da je povjerenje potrošača u eurozoni u junu doseglo najviši nivo u 16 godina.
U fokusu ulagača bila je prošle nedjelje i britanska funta jer su započeli pregovori o izlasku Britanije iz Evropske unije.
Uz to, prošla je godina dana od britanskog referenduma o izlasku iz EU, a u tom je razdoblju funta prema dolaru oslabila više od 15, a prema euru gotovo 13 posto.
Polovinom nedjelje funta je bila pod pritiskom jer je guverner britanske centralne banke Mark Carney poručio da sada nije vrijeme za povećanje kamata u Britaniji.
No, do kraja nedjelje funta se oporavila jer je nekoliko zvaničnika Bank of England poručilo da bi trebalo povećati kamate jer bi nizak kurs funte mogao podstaći rast inflacije.

Redakcija
Redakcija

Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top