Deutsche Bank predviđa sporiji globalni ekonomski rast, rasprodaja na tržištu dužničkim hartijama | Ekonomist

Deutsche Bank predviđa sporiji globalni ekonomski rast, rasprodaja na tržištu dužničkim hartijama

Globalni ekonomski rasti će biti tako spor u idućih 35 godina, da će političarima biti vrlo teško da nađu rješenja za privredne, društvene i političke probleme koji će zbog toga nastajati, saopštila je Deutsche Bank.

Za razliku od proteklih 35 godina, inflacija i prinosi na obveznice će rasti tokom naredne tri decenije, navodi se u izvještaju.

Trgovci dužničkim hartijama navode da je izvještaj Deutsche Bank razlog rasprodaja na tržištima s fiksnim prinosom, koje su pogurale prinose na obveznice do nivoa koji nisu zabilježeni mjesecima.

Tržišta akcija širom svijeta takođe su pala.

U detaljnoj godišnjoj studiji jedne od najvećih svjetskih banaka tvrdi se da svi uslovi na kojima se u prethodnih 35 godina temeljio sve veći globalni rast i prosperitet – iščezavaju.

“Upravo smo svjedoci preoblikovanja svjetskog poretka koji diktira ekonomije, politike, mjere i cijene imovine od 1980-ih do danas”, navela je Deutsche Bank u studiji.

Budući da je ovaj sadašnji ciklus trajao oko 35 godina, moguće je da će sljedeći ciklus… takođe trajati decenijama. Procjene za posljednjih 35 godina bi mogle biti najopasnija greška koju su napravili investitori, političari i centralni bankari”, dodaje se dalje.

U izvještaju Deutsche Bank se napominje da je prinos na američke 10-godišnje dužničke hartije, koji se smatra mjerilom globalne referentne kamatne stope, skočio na 1,67 odsto, što je najviši nivo od britanskog glasanja 23. juna za izlazak iz Evropske unije.

Njemački prinos na 10-godišnje obveznice je takođe uzletio, skočivši iznad nule prvi put od referenduma u Velikoj Britaniji o izlasku iz EU. Berza na Wall Street-u je potonula za više od 1,0 odsto, što je takođe najveći pad od juna.

Prema Deutsche Bank, uobičajene teme u narednih 35 godina biće: niži realni rast, veća inflacija, smanjenje međunarodne trgovine, veća kontrola migracija, niže učešće korporativnih profita u bruto domaćem proizvodu i negativni realni povraćaji od obveznica.

Redakcija
Redakcija

Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top