Da li je Turska izgubljena ili 'otkrivena'? | Ekonomist

Da li je Turska izgubljena ili ‘otkrivena’?

Ovaj tekst pišem dok se vraćam u Dansku posle moje treće posjete Turskoj ove godine. Tokom putovanja, pitam se: zbog čega je turska aktiva toliko jeftina?

U svijetu smanjenih prinosa i skupih akcija, Turska pruža brojne mogućnosti. Oni koji su čitali međunarodne analize turske privrede, svi spominju politički rizik kao ključni negativni faktor i, naravno, izbore 1. novembra, koji će predstavljati značajan test…

Nije li lekcija koju treba naučiti od izbora u 2015. godini da je premija na rizik previše visoka?

Život se nastavlja

Zajednički imenitelj svih izbora koji su se do sada tokom ove godine odigrali je da se, kada se glasanje završi, život nastavlja bez velikih promjena. Čini se da se čak i populističke stranke prilagođavaju, kako direktno čineći labave koalicije, ili indirektno, kao podrška vladajućem stavu.

Druga lekcija je, naravno, da aktuelna vlast obično slabi ali ostaje na vlasti, ne zato što glasači odobravaju njihovu politiku ili rezultate koji su postigli, već zbog toga što nema pravih alternativa.

Drugim riječima, moja osnovna teorema da politika nema (i ne treba da ima) gotovo nikakav uticaj na ekonomiju u okruženju niskog rasta, nade i inflacije izgleda da je do sada potvrđena. Ukoliko je ova pretpostavka tačna – ukoliko izbori rijetko menjaju dinamiku poslovanja i ekonomiju – investitori bi trebalo da osjete olakšanje posle izbora koji će se 1. novembra održati u Turskoj.

Trebalo bi da naglasim da se u ovom trenutku ne očekuje da će bilo koja stranka imati značajnu većinu u parlamentu, što je vjerovatno najbolji rezultat kome investitori mogu da se nadaju.

Turska i “Put svile”

Još jedna makro tema koja bi mogla da poboljša ekonomske prilike u Turskoj je kineski projekat Put svile. Turska će imati veliku korist od ovog ambicioznog projekta, koji bi trebalo da u toku 2016. godine počne da pokazuje svoje prve rezultate u vidu investicija u železničke pruge, luke i infrastrukturu.
Kinezi, naravno, ne stavljaju premiju na politiku, pa već ostvaruju značajne investicije u Turskoj dok ostatak svijeta “razmišlja o tome”.

Slučaj taktičkih investicija

Ključno za svako unapređenje stanja u Turskoj će morati da bude poboljšanje spoljnih faktora uglavnom kroz neznatno slabiji američki dolar i “kašnjenja” povećanja referentne kamatne stope Federalnih rezervi, koga se zemlje u razvoju plaše.

Ankete pokazuju da većina analitičara sada smatra da bi eventualno povećanje kamatne stope moglo da uslijedi tek u drugoj polovini 2016. godine. Zastoj Fed-a je stvorio tehničke uslove za taktičke duge pozicije do kraja godine. Duga pozicija u turskoj liri prema američkom dolaru bi trebalo da je dobra oportunistička investicija. Efektivni kurs lire je, ukoliko se izuzme efekat inflacije, najniži od 2003. godine.

Investitori koji su tolerantniji na rizik mogu da se opredijele za turske državne obveznice na dvije godine ili da se oprobaju na tržištu kapitala, gdje je na primjer cijena dionice značajnog igrača u sektoru Garanti Bankasi upravo dostigla dugoročno nisku vrijednost. Na turskom tržištu se može ostvariti prinos od 11% na dvogodišnje obveznice, a inflacija je nešto niža od 8%, što znači da je “realna stopa” solidnih 3%.

Domaći faktori još uvijek predstavljaju izvjestan rizik

Turski unutrašnji faktori će ostati nepromijenjeni ili neznatno gori do kraja 2015. godine. Uticaj koji slabiji kurs lire ima na inflaciju bi trebalo da dostigne vrhunac u oktobru ili novembru, kada će inflacija dostići nivo od 8,2-8,3%, prije nego što počne da se smanjuje. Predviđam da će ukupna inflacija u 2015. godini iznositi 7,5%, a 6,0% u 2016. godini.

Rast bruto domaćeg proizvoda će se smanjiti posle iznenađujućih pokazatelja za drugi kvartal ove godine jer trenutne ekonomske prilike ukazuju da će rast iznositi 3% (u poređenju sa potencijalnim rastom BDP od 5%).

Uz očekivanje da novi pravac i reforme neće proisteći iz predstojećih izbora, očekujem da će Turska ostvariti rast od 4% u 2016. godini.

Dozvolite mi da završim poređenjem Brazila i Truske, dvije zemlje koje su se “priključile” grupi zemalja u razvoju i koje su doživjele sličan razvoj …

Turska ostvaruje veći BDP po glavi stanovnika, ima manju stopu nezaposlenosti i relativnog siromaštva, dok je u slučaju obije zemlje odnos zaduženosti i BDP i dalje nizak. Jedna od značajnih razlika je da je Brazil neto izvoznik sirovina, dok je Turska neto uvoznik…

Zemlje kao što su Brazil i Turska su i dalje veoma značajne za budućnost globalnog rasta usled kretanja demografskih faktora, rasta srednje klase i njihovog potencijala da dostignu bogatstvo.
Za sada, Turska svakako nije izgubljena, a mislim da je i “nađena” – barem sa moje strane – ali moram da dodam da je to za sada u većoj mjeri taktički, nego dugoročan stav. Međutim, i dalje sam optimista da bi u dugom roku Turska mogla da se pridruži “šampionskim ekonomijama”, mjestu koje joj zasluženo pripada. Ipak, kao i u sportu, ona se prvo mora vratiti u formu.

Investicione preporuke

Kratka pozicija USDTRY – kupovina na kursu 2,9100 uz ograničenje gubitka na 3,07.
Investicija u dvogodišnje turske državne obveznice po nominalnoj stopi od 11%.
Duga pozicija u dionicama Garanti Bankasi – kupovina pri cijeni od 7,60 sa ograničenjem gubitka na 5,00.

Izvor: Economy

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top