Da li je Trampova pobjeda početak ili kraj novog svjetskog poretka? | Ekonomist

Da li je Trampova pobjeda početak ili kraj novog svjetskog poretka?

Donald Tramp je na iznenađenje mnogih ljudi postao predsjednik SAD. Sada su oči cijelog svijeta uprte u Ameriku i dok se jedni brinu, drugi slave. Postavljaju se mnoga pitanja o tome kako će izgledati Amerika, ali i šta čeka cijeli svijet.

Posljednje ankete su ipak pokazale da mnoge svjetske države prije žele da vide Trampa na čelu SAD. Tramp je izazvao mnoge kontroverze svojim izjavama vezanim i za unutrašnju politiku zemlje i za spoljnopolitičke teme. Obećao je mnogo toga, a šta će od toga ostvariti ostaje da se vidi.

Ključne tačke spoljne politike

Izolacionizam

  • Snažno se suprotstaviti Kini, uključujući i vojno
  • Brisanje sporazuma sa Iranom
  • Omogućiti Južnoj Koreji i Japanu da imaju nuklearno oružje
  • S Rusijom izgraditi odnose partnerstva
  • NATO – članicama postaviti uslov da povećaju vojne proračune ili će im SAD okrenuti leđa
  • Plan za prvih 100 dana vladavine

Američki milijarder, koji je magnat u oblasti nekretnina, obećao je da će “isušiti močvaru u Vašingtonu” i na njeno mjesto postaviti “novu vladu koja pripada narodu, koju je dao narod i koja je za narod“, aludirajući na čuveno obraćanje predsjednika Abrahama Linkolna tokom američkog građanskog rata 1863, navodi AFP.

Tramp je obećao da će obezbijediti “najmanje 25 miliona poslova za jednu deceniju“, da će “obuzdati ilegalnu imigraciju, nametnuti vremenska ograničenja Kongresu, ponovo ispregovarati Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA) i povući potpis predsjednika Baraka Obame na reformu zdravstvenih usluga“.

On je takođe kazao da će “obustaviti plaćanja milijardi dolara za programe UN za borbu protiv klimatskih promjena” i iskoristiti ušteđeni novac “za sređivanje vodene i ekološke infrastrukture Amerike”.

Teroristi i islam najveći neprijatelji

Donald Tramp je za najvećeg neprijatelja SAD označio teroriste Islamske države. Kao dio borbe protiv terorizma on je najavio oštru antimigrantsku politiku i naročito se protivi dolasku migranata iz mulimanskih država.

Najavio je zabranu muslimanima iz država gdje ima terorista da dolaze u SAD i rekao da treba ozbiljno razmisliti o profilisanju muslimana.

On je rekao da islam mrzi Zapad.

Kada je jednom prilikom upitan da li je u toku “rat Zapada i radikalnog islama” ili “rat između Zapada i islama uopšte”, on je odgovorio: “To je radikalan pristup i teško ga je definisati. Teško je to razdovojiti, zato što ne znate ko je ko.”

Trampovi kritičari tvrde da njegova retorika i naročito njegovi pozivi da se muslimanima privremeno zabrani ulazak u SAD mogu samo da pogoršaju problem i da otuđe umjerene muslimane.

Tramp smatra da vazdušni napadi na teroriste nisu dovoljni. “Odsijecite im glave i uzmite naftu”, rekao je on.

Milijarder je uz to predložio i surovije metode poput mučenja terorista i ubijanje njihovih članova porodice.

Međutim, on je nešto kasnije ublažio retoriku, ali kaže da bi ipak promijenio zakon o zabrani mučenja jer zašto bi Amerika igrala po pravilima kad ih teroristi nemaju.

Svijet može da očekuje da će SAD pod vođstvom Trampa intenzivirati napade na Islamsku državu, ali i to da se muslimani koji žive u Americi osjete još ugroženijim.

Izolacionizam i protjerivanje ilegalnih imigranata

Republikanac ima plan da deportuje 11 miliona ilegalnih imigranata. Tramp je, još početkom kampanje, optužio Meksiko da u SAD šalje “dilere, kriminalce i silovatelje”.

Kako bi zaustavio ilegalnu imigraciju, Tramp nije samo predložio da se digne ogroman zid duž granice dvije zemlje, već i da čitav trošak izgradnje (procijenjen na oko osam milijardi dolara) snose Meksikanci.

Svi znamo da sa južne granice u SAD ilegalno pristižu kriminalci i trgovci drogom. Moramo uvesti strogu kontrolu na tu granicu ako hoćemo da smanjimo stopu kriminala“, poručio je Tramp. Ukoliko je milijarder bio u stanju da daje ovako rasističke poruke u izbornoj kampanji, tek predstoji borba za jednakost i ostale marginalizovane grupe u SAD ne mogu očekivati ništa dobro.

Bolji odnosi SAD i Rusije

Donalda Trampa su demokrate optužile da je “Putinova marioneta” zbog njegovih stavova prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Tramp je rekao da on ne poznaje Vladimira Putina, ali je ostao pri svom stavu da bi ukoliko on dođe u Bijelu kuću odnosi Rusije i SAD bili bolji.

putinOstajem pri tome da je Putin pametniji i od vas i od Obame. Nadmudrio vas je toliko puta, i zbog toga ne gaji ni trunku poštovanja prema vama. Sa mnom neće moći tako” odgovorio je Tramp Hilari Klinton, i osudio bilo kakvo miješanje stranih faktora u američke izbore, ogradivši se tako od Hilarinih optužbi “da mu je drago što su Rusi hakovali mejlove demokrata”.

Tramp i Putin su u posljednje vrijeme imali pohvalne riječi jedan za drugog i mnogi smatraju da je Rusija veoma zadovoljna činjenicom da je republikanski kandidat pobijedio.

Vladimir Putin je među prvima čestitao pobedu Trampu. S jedne, to može biti dobar znak budući da se Rusija i SAD u posljednje vrijeme nalaze na ivici rata.

Pogoršanje odnosa sa Kinom

Kina i SAD su u posljednje vreme u klimavim odnosima. SAD se osjeća ugroženo zbog jačanja kineske ekonomije, ali i uticaja na Pacifiku. Tramp je oštro kritikovao Kinu i smatra je glavnim krivcem za to što je u SAD porasla nezaposlenost.

Ulazak Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju je omogućio najveću krađu poslova u istoriji“, rekao je on u govoru u junu. Tramp je nazvao Kinu manipulatorom valutama i protivi se Transatlantskom trgovinskom sporazumu.

Republikanac je takođe najavio da će SAD poslati više vojske u Pacifik kako bi spriječili širenje kineskoj prijetnji i njenom preuzimanju ostrva i grebena u spornim teritorijama.

Međutim, postoji mogućnost i da Putin, prijatelj kineskog predsjednika Si Đinpinga, utiče na spoljnu politiku Trampa i ublaži tenzije između SAD i Kine. U suprtonom, sukob dvije sile moga bi da eskalira u nešto ozbiljnije.

Podrška desničara iz Evrope

Neki od lidera desnice u Evropi, poput Francuskinje Marin Le Pen, požurili su da čestitaju Trampu na pobjedi. Trampu su podršku već pružili premijer Mađarske Viktor Orban i predsednik Češke Miloš Zeman, koji su poznati po zalaganju za antimigranstku politiku.

S druge strane, Trampa su kritikovali umjereni desničari i demokrate Zapadne Evrope.

Slabljenje NATO i odnos prema Baltiku

Donald Tramp je već više puta govorio da SAD ne treba da se miješa u odnose Rusije i zemalja Istočne Evrope i Baltika.

natoTramp je u intervjuu za Njujork tajms rekao da, ako bude izabran za predsjednika, postoji mogućnost da Amerika ne stane u odbranu pojedinih članica NATO ako bi ih napala Rusija.

Tramp je rekao da će donijeti odluku da li da se zaštite baltičke republike protiv ruske agresije na osnovu toga da li su te zemlje “ispunile svoje obaveze” prema SAD.

Ukoliko to dovede do raspada NATO, neka tako i bude“, rekao je Tramp.

Trampove izjave o obavezama SAD prema NATO koje se tiču pomaganja drugim državama te Alijanse od 28 članova u skladu su sa njegovim preispitivanjem globalne uloge SAD.

On smatra da bi NATO trebalo da se usredsredi na teroriste a ne na Rusiju.

“Iran je neprijatelj”

Dugotrajne muke SAD, EU i Irana da postignu sporazum o nuklearnom programu Irana i ukidanju sankcija toj zemlji možda će pasti u vodu.

On je rekao da će mu spoljnopolitički prioritet, čim postane predsjednik SAD, biti da “rasturi” nuklearni sporazum s Iranom, prenosi AFP.

Tramp na konferenciji Američko-izraelskog komiteta za javne poslove obećao da će rasturiti i “mrežu globalnog terorizma pod kontrolom Teherana”.

Moj prioritet broj jedan jeste da rasturim katastrofalni sporazum s Iranom“, naveo je Tramp.

Podrška Sjeverne Koreje i mogući razgovori Vašingtona i Pjongjanga

Donald Tramp je najprije govorio za lidera Severne Koreje Kim Džong-una da je “manijak”, ali je kasnije ipak rekao da je voljan da razgovara sa Kim Džong Unom kako bi pokušao da zaustavi nuklearni program Pjongjanga.

Tramp je to izjavio u intervjuu Rojtersu, u kojem nije htio da otkrije detalje planova vezanih za Sjevernu Koreju, ali ova agencija navodi da bi sastanak sa Kimom obilježio ogroman zaokret u politici SAD prema ovoj izolovanoj naciji.

Pričao bih sa njim, ne bih imao nikakav problem da sa njim pričam“, rekao je Tramp o Kimu.

On je dodao da bi “u isto vrijeme, dosta pritisnuo Kinu” zato što po Trampovom mišljenju, SAD ekonomski imaju “ogromnu moć nad Kinom”.

“DPRK tudej”, zvanične novine Kim Džongovog režima, objavile su nedavno članak u kome Trampa oslovljavaju riječima “mudar političar” i “dalekovidi predsjednički kandidat”.

Prve reakcije

Predsjednik Evropskog parlamenta Martin Šulc izjavio je danas da će EU biti teže sa Donaldom Trampom, koji je izabran za novog predsjednika SAD, nego sa prethodnom američkom administracijom.

Biće teško, teže nego sa prethodnim administracijama, ali on je izabran za predsjednika na slobodnim izborima“, rekao je Šulc za radio “Evropa1”.

Moramo da poštujemo budućeg predsjednika SAD. Nadam se da ćemo pronaći način da sarađujemo“, poručio je Šulc, prenio je Rojters.

Tramp je izabran za 45. predsjednika SAD i on je prekinuo osmogodišnju vladavinu demokrata u Bijeloj kući, navodi britanska agencija.

Mogerini: EU nastavlja saradnju sa SAD, veze dublje od promjena

Evropska unija će nastaviti da sarađuje sa SAD poslije izbora republikanskog kandidata Donalda Trampa za novog predsjednika SAD, poručila je danas visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini.

Veze EU i SAD su dublje od bilo kakve promjene u politici“, istakla je Mogerini, prenio je AFP.

Nastavićemo zajedničku saradnju, ponovo otkrivajući snagu Evrope“, navela je Mogerini.

Čavušoglu čestitao Trampu, jačanje odnosa sa SAD

Turski ministar spoljnih poslova Mevlut Čavušoglu čestitao je danas republikancu Donaldu Trampu na pobjedi na predsjedničkim izborima, ističući da će Ankara ojačati “odnose i saradnju zasnovane na povjerenju” sa SAD.

Čavušoglu je ovo objavio na svom Twitter nalogu, prenio je Rojters.

Blic, Cdm

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top