Da li je Grčka osuđena na propast? | Ekonomist

Da li je Grčka osuđena na propast?

Situacija sa Grčkom se pogoršava i do finalnog dogovora sa međunarodnim kreditorima neće skoro doći, jer nijedna strana nije spremna da preuzme rizik, smatraju stručnjaci Saxo Banke.

Evropska centralna banka povećala je obim Hitnog fonda za očuvanje likvidnosti (ELA) za grčke banke krajem marta. Političko rješenje biće pronađeno, ali je za to potrebno vrijeme, smatra ekonomski analitičar Saxo Banke Christopher Dembik.

Stvarni rok za Grčku do kada mora da vrati 3,5 milijarde evra Evropskoj centralnoj banci je 20. jul. Atina je u stanju da izmiri svoje finansijske obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu narednih nedjelja, jer posjeduje rezerve od 87 milijardi evra finansijske imovine u obliku učešća u javnim preduzećima i bankama, naglašava Dembik.

Kratkoročno gledano, najvjerovatniji scenario je labav sporazum u formi malih zajmova sa odloženim socijalnim obećanjima od strane Vlade Grčke, kako bi se uštedjelo na vremenu.

Ovaj sporazum može da uključi produženo dospjeće duga i do 50 godina i nametanje kontrole kapitala kako bi se izbjeglo nekontrolisano povlačenje sredstava iz banaka, koje sveukupno gledano, iznosi skoro 22,3 milijarde evra od početka godine. Suma je značajna, ali ona predstavlja sedminu ukupnog depozita u bankama u januaru.

Posredni sporazum neće biti dovoljan da riješi krizu, jer je grčki dug i dalje neodrživ. Produženi  rok otplate do 50 godina je najčešće pominjano rješenje od strane kreditora, ali ono neće smanjiti težinu ukupnog duga i neće dati dovoljno fleksibilnosti Vladi da pomogne i stimuliše ekonomski rast.

U ovoj situaciji, Grčka je skoro osuđena na propast i moraće da prođe kroz deceniju štednje. Grčkoj je potrebna katarza da bi počela ispočetka. Svako zna da je jedini izlaz u restrukturiranju duga, ali je to politički osjetljivo pitanje u ovom trenutku, smatra Dembik.

Razgovori o tome se mogu desiti dvije ili tri godine nakon ključnih izbora u Španiji (2015), Francuskoj i Njemačkoj (2017). U savršenom svijetu, rezanje duga bi trebalo da bude oko 50 ili 60 odsto, ali nijedna članica EU nije spremna da prihvati takav značajan gubitak. Rezanje 30 odsto rezanja zvuči razumnije i mogla bi biti dobra ponuda za Grčku i njene povjerioce.

U tom slučaju, reakcije tržišta su nepredvidive. Moguć je kratkoročni efekat okidača i nemogućnost ispunjenja obaveza Grčke može dovesti do porasta kamatnih stopa za zadužene južnoevropske zemlje kao što je Italija.

Mnogi hedž fondovi bi iskoristili takvu priliku da naprave lak profit. Ipak, negativni uticaj bi svakako bio ograničen jer privatni sektor gotovo da nije ugrožen i Evropska unija može da spriječi paničnu prodaju brojnim instrumentima kao što je politika kvanititativnog popuštanja ECB, OMT program (Outright Monetary Transactions programme), ESM (European Stability Mechanism) i bankarska unija.

Nemogućnost izvršenja obaveza  djeluje kao najmanje loše rješenje kako bi se okončala grčka drama koja predstavlja realni rizik za evropski ekonomski oporavak, smatraju u Saxo Banci.

 

Izvor: BIZLife

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top