Da li jači finansijski poticaji obavezno privlače i bolje kandidate za posao?

Da li jači finansijski poticaji obavezno privlače i bolje kandidate za posao?

Klasična ekonomska teorija zastupa mišljenje da finansijski poticaji pozitivno utiču na zalaganje pojedinca u obavljanju radnog zadatka. Novije teorije, međutim, dosta modifikuju ovo gledište: u uslovima nepotpunih informacija, velika novčana nadoknada za obavljenje nekog posla može kod njegovog potencijalnog izvršioca stvoriti utisak da je predmetni posao veoma težak ili neprijatan.

Sprovela sam istraživanje, koje bi trebalo da dokaže da li je ovo zaista tačno. Prvo što se pokazalo, jeste da su finansijski poticaji u snažnoj korelaciji sa brojem i raznovrsnošću kandidata, koji će se, u uslovima nepotpunih informacija, prijaviti za posao, i samim tim, i sa uspjehom kompanije.

Sarađivala sam sa NGO BRAC, koja je pokrenula kampanju zapošljavanja na poziciji „promoter zdravlja“ u 315 sela u Ugandi. Posao podrazumijeva društvenu i poslovnu komponentu –zaposleni pruža osnovne zdravstvene usluge, ali takođe i prodaje neke proizvode lokalnoj zajednici, i biva nagrađen shodno količini prodate robe. Kako je ovo nova pozicija, kandidati nisu unaprijed upoznati sa relativnim značajaem ovih komponenata, namjerama organizacije, težinom posla, i sl. Dakle, situacija je idealna za razumijevanje kako finansijski aspekt utiče na percepciju pomenutog posla.

U toku zapošljavanja, na nivou pojedinih sela napravila sam eksperimentalne  varijacije očekivanih zarada i iskoristila ih u ilustraciji efekata finansijskih poticaja na: 1. Percepciju posla kod kandidata, 2. Broj i ranovrsnost profila prijavljenih i 3. Učinak organizacije.

Zbog toga što zaposleni nemaju osnovnu platu i zato što im zarada zavisi od broja prodatih proizvoda, jasno je da će učinak značajno varirati od kandidata do kandidata. Shodno tome, poslodavac ne može jasno znati koliko koji kandidat može zaraditi, ako mu daju posao. To mi je dalo mogućnost da manipulišem očekivanjima zainteresovanih, u smislu potencijalne zarade, ako posao bude oglašen kao visoko, srednje ili slabo plaćen. To sam uradila na osnovu distribucije zarada već postojećih promotera zdravlja (maksimum, prosjek i minimum zarade).

Evo do čega sam došla.

Rezultati

Percepcija posla kod kandidata

Pokazalo se da jači finansijski poticaji pojačavaju značaj biznis aspekta ponuđenog posla – zaposleni shvataju da je komponenta prodaje važnija od komponente pružanja zdravstvene njege. Kao rezultat toga, zalaganje u dijelu socijalne komponente se smanjuje. Na ostala očekivanja, poput broja radnih sati ili očekivane težine posla, ovaj faktor nije uticao.

Broj i ranovrsnost profila prijavljenih

Istraživanje je pokazalo da jači finansijski poticaji utiču na veći broj prijavljenih i povećavaju vjerovatnoću uspješnosti konkursa. Međutim, manja uloga socijalne komponente, obeshrabruje kandidate sa jakom socijalnom stranom afiniteta da se prijave na konkurs. Veći poticaji učinili su da se prijave oni koji nikada nisu volontirali i koji nemaju izražen osjećaj o neophodnosti poaganja lokalnoj zajednici. Na pitanje da li bi i koliko volontirali ili donirali novca za lokalnu zajednicu, mali broj je odgovorio da bi donirao nekumanju svotu novca, dok veliki broj ne bi donirao ništa.

Evo kako to grafički izgleda za pojedine nivoe očekivanih zarada:

sl

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Takođe, otkrila sam da zaposleni sa manjim poticajima rade bolje po mnogim aspektima: posjećuju veći broj domaćinstava, fokusirani su na najugroženije, itd.

Zaključak

U situaciji sa nepotpunim informacijama, finansijski poticaji mogu prenijeti signale o brojnim aspektima posla. Dok vrsta i intenzitet signala mogu varirati od slučaja do slučaja (zavisno od toga ko je poslodavac, kakve su karakteristike posla, i sl.), rezultati ovog istraživanja pokazuju da oni mogu značajno uticati na ponašanje zaposlenih, kao i sam učinak organizacije.

 

Autor: Erika Deserranno
Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top