Da li Evropa napokon shvata da Grčka ne može više? | Ekonomist

Da li Evropa napokon shvata da Grčka ne može više?

Brisel — Evropski ministri finansija prvi put su raspravljali o mjerama za ublažavanje duga Grčke usljed zabrinutosti da bi se MMF mogao povući iz pregovora o pomoći.

Na pregovorima u Briselu ministri iz 19 zemalja zone evra razgovarali su o kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim mjerama koje se mogu preduzeti da bi se pomoglo Grčkoj, ali su odbili da razmotre bilo kakvo direktno kresanje njenog duga.

Procijenjeno je da dug Grčke ove godine može šiti 333 milijarde evra što je oko 180 odsto njenog bruto-domaćeg proizvoda, a MMF smatra da će biti isuviše teško postići ciljani primarni suficit koji su kreditori utvrdili za Grčku da bi obezbijedili milijarde evra iz svojih kredita za pomoć.

Zemlje Evrogrupe su do sada odbijale da raspravljaju o smanjenju duga dok se ne obavi dugo odlagana revizija efikasnosti Grčke u sprovođenju mjera štednje radi obezbjedjenja 86 milijardi evra paketa pomoći odobrenog prošle godine.

Ali predsjednik Evrogrupe Jeren Dijselblem je u ponedjeljak priznao da je “pošteno pretpostaviti da će se postaviti pitanje održivosti duga” Grčke u narednim godinama.

On je rekao da su ministri razmotrili kratkoročne korake za optimizaciju upravljanja dugom Grčke, srednjoročne mjere kao što je duži rok optplate i period počeka pošto se tekući program završi 2018. godine, a ministri su procijenili i da li će biti potrebne dodatne mjere u godinama poslije 2018. godine.

Dijselblem je rekao da je “isuviše rano da se kaže” da li će razmotrene mjere zadovoljiti MMF. On je rekao da će tokom narednih nedjelja u razgovorima na tehničkom nivou biti precizirane mjere i da se nada da će daljeg napretka biti kada se ministri ponovo sastanu 24. maja.

Vrijeme je od suštinske važnosti za premijera Grčke Aleksisa Ciprasa čija vlada treba da jula isplati 2,3 milijarde evra duga.

Cipras je pozdravio odluke Evrogrupe.

“U suštini, ova revizija se završava bez dodatnih mjera (štednje), a posebno je pozitivno što se otvara put ka vitalnom olakšanju duga”, rekao je on u Atini, pošto je o toku sastanka obavijestio predsjednika Grčke Prokopisa Pavlopulosa i lidere opozicionih stranaka.

“To je pozitivna poruka za investitore i za tržište, kao i za grčki narod, posebno za srednji sloj i za one s nižim prihodima koji nose veliki teret. Oni zaslužuju neku dobru vijest”, rekao je Cipras.

U Briselu, grčki ministar finansija Euklid Cakalotos je izrazio olakšanje što je najzad počeo razgovor o olakšavanju duga. “Veliko je olakšanje što sada razgovaramo o detaljima”, ; rekao je on novinarima poslije sastanka.

“Mislim da još sve nije riješeno, ali mnoge stvari su riješene i treba očekivati da će svi djelovi te slagalice biti na mjestu 24. maja”, rekao je on.

MMF želi da države evrozone pristanu da otpišu dio novca koji im Grčka duguje. Mnoge države, na čelu s Njemačkom, do sada su odbacivale tu ideju, mada se mogu postarti da pomognu Grčkoj produžavajući rokove za otplatu duga i snižavajući kamatne stope.

“Kresanje nije na stolu!”, insistirao je ministar finansija Finske, Aleksandar Stub.

Paket kreditne pomoći, dogovoren prošle godine, treći je za Grčku od 2010. godine. Međutim, revizija efikasnosti Atine u sprovođenju potrebnih mjera štednje je trebalo da bude završena prije šest mjeseci.

Ministri su nagovijestili spremnost da podrže isplatu sljedeće kreditne tranše Grčkoj, te je Dijselblem rekao da će tehnički posao na reviziji biti vjerovatno završen narednih nedjelja.

Evrogrupa se sastala pošto je Skupština Grčke u nedjelju odobrila reforma penzionog i poreskog sistema. Reforme koja će povećati doprinose za socijalno i penziono osiguranje i znatno povisiti porez na prihod gradjana, naišla je na žestok otpor sindikata koji su pokrenuli proteste i štrajkove, uključujući trodnevni generalni štrajk od petka.

Grčka ekonomija je u velikim teškoćama poslije šest godina smanjivanja budžeta što su tražili kreditori da bi se smanjio teret javnog duga te zemlje. Grčkoj su krediti kao pomoć bili potrebni jer je isključena s međunarodnog kreditnog tržišta 2010. godine zbog zabrinutosti investitora za njene javne finansije. Oko četvrtine radne snage je sada nezaposleno.

Grčki ministar rada Jorgos Katrugalos je rekao da Vlada neće prihvatiti “dodatne akcije” za smanjenje državnih rashoda iznad onoga na šta je pristala prošlog ljeta, kada je Atina iznenada napustila politiku protiv finansijske pomoći i potpisala treći paket pomoći. Ona je to učinila zbog nelikvidnosti u otplati dugova, što se može ponoviti predstojećeg ljeta ako ne bude napretka u pregovorima o paketu pomoći, i da bi izbjegla katastrofalan izlazak iz evrozone.

MMF želi da se Grčka saglasi s dodatnim budžetskim aktivnostima kojih bi bilo ako ne postigne zadate ciljeve, ali su protiv toga Grčka i druge članice evrozone, kreditori. Ministri su razgovarali o mehanizmu dodatnih mjera “za svaki slučaj” koje bi mogle biti primijenjene ako Atina ne uspije u onome što je dogovoreno.

 

Izvor: Beta

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top