Da li će Centralne banke postati nevažni 'igrači'? | Ekonomist

Da li će Centralne banke postati nevažni ‘igrači’?

Centralne banke, koje su spasile globalnu ekonomiju s ivice ponora tokom finansijske krize, mogle bi postati nevažni igrači, loše opremljeni da izvuku svijet od sporog rasta i zavisnosti od jeftinih kredita, piše Reuters.

Uprkos niskim kamatnim stopama i 7 biliona dolara podsticaja koje su centralne banke ubrizgale u velike ekonomije, ulaganja i rast su zapeli na nivoima ispod onih prije krize, a slaba potražnja spušta cijene sirovina koje izvoze zemlje u razvoju.

– Ljudi moraju shvatiti da su probali s monetarnim mjerama i nisu dobili ono što im treba, rekao je Paul Sheard, glavni globalni ekonomista Standard & Poor’sa za Reuters. Sheard je dodao i da bi centralne banke trebalo da priznaju da su im kamatne stope zapele na nuli i da bi ostali trebali nešto da preduzmu.

To znači da centralne banke moraju izabrati – ili da pritisnu političare da učine više kako bi podstakle rast ili da se upuste na novi krug eksperimentisanja. Obije strane nose rizike i nesigurne ishode.

Međunarodni monetarni fond i drugi su pozivali na pojačano trošenje na infrastrukturu, reforme koje bi mogle otvoriti tržišta u Japanu i Evropi ili otvorene fiskalne podsticaje u zemljama poput Nemačke, no bez velikih rezultata od krize 2008.-2009. Povećavanjem pritiska na vlade, centralne banke rizikuju da ne postignu ništa, a izazovu političke reakcije koje bi mogle prijetiti njihovoj nezavisnosti.

Novi eksperimenti poput negativnih kamatnih stopa ili direktnog finansiranja državne potrošnje mogli bi produbiti zabrinutost da centralne banke odlaze sve dalje od svojih ključnih uloga.

Postoji i treća, sve manje privlačna opcija – nastaviti raditi isto. Japanska i Evropska centralna banka bi nastavljale da kupuju obveznice kako bi podstakle potrošnju, a Federal Reserve i Bank of England mogu nastaviti otkup duga koji su obavile 2014 . i 2012. godina. No, MMF ističe da Japan i Evropa neće brže rasti bez ozbiljnih strukturnih promjena.

Japan je vjerovatno čak opet ušao u recesiju u proteklom tromjesečju, uprkos 1,5 biliona dolara koja je centralna banka ubrizgala u ekonomiju od aprila 2013. godine.

U SAD-u se Fed smatra zaslužnim za stabilizovanje finansijskih uslova, ali funkcioneri nisu sigurni koliko su njihove mjere doprinijele rastu i šta još mogu postići. Centralne banke nisu uspjele da vrate inflaciju na nivoe koji se smatraju zdravima, no Fed je daleko od željenih stopa, a Japan i evrozona su blizu deflacije ili već prolaze.

U teoriji bi obilje jeftinog novca trebalo podsticati pozajmljivanje, potrošnju i rast, ali se domaćinstva, kompanije i vlade boje dugova zbog iskustava iz krize te ekonomije ne čine što se od njih očekuje.

 

Izvor: Economy

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top