Cyber bezbjednost u Crnoj Gori | Ekonomist

Cyber bezbjednost u Crnoj Gori

piše: Aleksa Bigović, IT analitičar


Stanje cyber sigurnosti u Crnoj Gori zaostaje za zemljama u Evropi i svijetu, a najveći problem za kompanije i organizacije je krađa podataka i s tim povezane ucjene za otkup dok su najučestaliji cyber napadi tzv. malwaretising ili oni putem pop-up reklama s ubačenim virusima koji napadaju korisnike.

I u svijetu i u Crnoj Gori, kompanije nažalost takve napade najčešće prepoznaju kada je već kasno, odnosno kada su već napadnute. Razlog tome je nedovoljno investiranje u prevenciju. Kako napadači stalno razvijaju nove oblike prijetnji, neophodno je stalno unaprijeđenje i nadogradnja sigurnosnih zaštita. U slučaju napada, važna je brza reakcija cjelokupne organizacije kako bi se zaštitili kupci, zaposleni, dobavljači, ali i budućnost same kompanije. Ono što definitivno odvlači pažnju jeste to da će se u svijetu tržište osiguranja od cyber napada utrostručiti do kraja 2020. godine.

Kada su u pitanju standardni korisnici, zabrinjavajuće je to da lozinke tj. šifre nikada ne mijenja 2/3 građana jer misle da im je lozinka dovoljno jaka i sigurna da nema potrebe da je mijenjaju. Problem takvog razmišljanja leži u tome što građani Crne Gore nemaju dovoljnu informatičku pismenost da bi najbolje mogli da shvate koliko je važno redovno mijenjanje lozinki jer jednom kada cyber kriminalci dođu u posjed vaših privatnih stvari, dolazi do ozbiljnog problema kao što su ucjene bile to novčane ili neki drugi vid usluge.

Mnoga istraživanja su pokazala da cyber kriminalci najčešće traže novac. U više od 30% slučajeva i kada oštećeni plati traženu sumu hakeri ne ispoštuju datu riječ i ne vrate podatke oštećenom već traže još novca. Oni koji imaju sreće da im odmah vrate podatke trebaju što hitnije da promijene šifru i da koriste što više slova, brojeva i simbola, konačan zbir ne bi smio da bude manji od 14 karaktera, a poželjno je da bude 20+.

Kod kompanija krađa podataka je mnogo ozbiljnija jer se radi o sumama koje prevazilaze petocifrene brojeve. Cyber kriminalci odlično znaju koja kompanija dobro posluje i koliko novca otprilike treba da traže. Ono što je najveći problem jeste ako se radi o važnim podacima kompanije, od kojih zavisi cjelokupno poslovanje. Bez podataka kompaniji su ruke vezane i nalazi se u bezizlaznoj situaciji, sa druge strane stoji ogromna cifra koja ne garantuje vraćanje podataka ali nemate izbora.

U ovakvim situacijama pogotovo ako se radi o kompaniji ni u kom slučaju ne zovite u pomoć IT stručnjaka za kojeg mislite da vam može pomoći, jer možete veoma lako pasti u situaciju da se nasuprot vas nalazi mnogo jak tim cyber kriminalaca koji imaju sopstevene softvere za detektovanje bilo kakvog pokušaja otpakivanja zaključanih podataka, što kod njih u 99% slučajeva izaziva revolt, jer se osjećaju uvrijeđenim zbog toga što misle da ih ljudi ne poštuju i misle da im ne treba platiti jer su “možda” loši i da se sami možete izbaviti.

U ovakvim situacijama nastupa horor scena gdje vas obavještavaju o vašem glupom pokušaju da sami riješite problem, i ako su vam prvi put tražili recimo 5 hiljada eura, poslije pokušaja samostalnog otključavanja podataka tražiće vam bar 5 puta više, što znaci 25 hiljada eura. Ove cifre kod korporacija idu i do nekoliko stotina hiljada pa čak i miliona eura.

Svjetski poznate kompanije za zaštitu od cyber napada kao što su Kaspersky Lab, NOD32, Symantec nude veoma povoljne pakete zaštite za privatne korisnike, manje kompanije, korporacije.

Bilo da ste običan korisnik ili vlasnik kompanije, nemojte da štedite na sopstvenoj zaštiti, jer par desetina ili stotina eura mjesečno nije mnogo ako uporedimo sa recimo par hiljada ili desetina hiljada eura za problem koji može da vam naškodi i psihički i finansijski.

Aleksa Bigović
Aleksa Bigović

IT analitičar

Komentariši

Top