Crnoj Gori odobreno 35 projekata vrijednosti 40 miliona eura | Ekonomist

Crnoj Gori odobreno 35 projekata vrijednosti 40 miliona eura

Crnoj Gori je, u okviru 18 poziva za podršku pripreme i projektne dokumentacije kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir (ZIO), odobreno 35 nacionalnih projekata, ukupne vrijednosti 40 miliona eura.

Ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović, kazao je da je ZIO, koji postoji osam godina, omogućio Crnoj Gori da dobije značajne sume novca.

“Ostvarujemo bolje povezivanje Crne Gore unutar njenih granica, ali i sa regijom i glavnim koridorima unutar Evropske unije (EU)”, rekao je Pejović na konferenciji o iskustvima i mogućnostima koje pruža ZIO.

Crna Gora na Zapadnom Balkanu, kako je kazao, ima 3,5 odsto stanovništva ali je povukla 15 odsto sredstava od ukupno dodijeljenog novca kroz taj instrument.

“Od ukupno 550 miliona do sada opredijeljenih, u ovom dijelu smo povukli 86 miliona. To je četiri ili pet puta više nego što nas ima, što dovoljno govori da naša administracija ima kapaciteta”, naveo je Pejović.

On je podsjetio da je prošle sedmice na sastanku u Frankfurtu, Crna Gora dobila tri miliona za projekte iz oblasti infrastrukture, odnosno autoput Bar-Boljare i zaobilaznicu oko Budve.

“Otvaranjem Berlinskog procesa i fokusom na infrastrukturne projekte, pojavila se mogućnost da novac uložimo i u konkretne projekte. Crna Gora je povukla najviše novca na samitu u Beču, odnosno 45 miliona eura od čega 20 miliona za željeznicu i 25 miliona eura za elektroenergetsko povezivanje sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Srbijom”, precizirao je Pejović.

On je dodao da je Crna Gora prva i jedina zemlja koja je povukla sredstva u oblasti zaštite životne sredine, odnosno za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, i to devet miliona eura.

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, kazala je da je kroz 18 poziva iskorišćena mogućnost da finansiraju 35 projekata, od čega je šest iz oblasti energetike.

“U prethodnom periodu iskoristili smo sedam miliona eura za tehničku pomoć za pripremu raznih projekata iz oblasti energetike, prevashodno električne energije i prirodnog gasa”, navela je Sekulić.

Prema njenim riječima, važan momenat je bio dobijanje granta od 45 miliona eura, od čega je bilo 25 miliona za energetiku.

“To znači da je Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) morao manje 25 miliona eura svojih sredstava da iskoristi za te namjene. Već nekoliko godina realizujemo projekat povezivanja podmorskim kablom između Crne Gore i Italije, koji dobija punu važnost kada se povežemo sa Srbijom i BiH”, dodala je Sekulić.

Ministar saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković, rekao je da se kroz program podrške zemljama Zapadnog Balkana omogućava osnaživanje infrastrukture, što za direktnu posljedicu ima bolju povezanost koja je glavni cilj Berlinskog procesa.

“Sektor saobraćaja je kroz 17 poziva za podršku pripreme projekte dokumentacije podržan za 13 projekata ukupne vrijednosti preko 20 miliona EUR”, naveo je Nurković.

Ti projekti se, između ostalog, odnose na rekonstrukciju glavnog puta Šćepan Polje – Plužune, unaprijeđenje željezničke pruge Bar-Vrbnica, pripremu glavnih projekata za signalizaciju stanicama na sjevernom dijelu pruge Bar-Vrbnica, izradu idejno-projektne dokumentacije i procjena uticaja na životnu sredinu za autoput Bar-Boljare, dionica Mateševo- Andrijevica.

Ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović, rekao je da je Crna Gora povukla ozbiljna sredstva.

“Pokazali smo da se sredstva mogu povući i za zaštitu životne sredine, što je jako važno za Crnu Goru koja je deklarisana kao ekološka država”, naveo je Radulović.

On je podsjetio da je Nacionalna investiciona komisija usvojila novu metodologiju za odabir projekta, da bi u julu bila usvojena nova jedinstvena lista.

“U njoj je 36 projekata podijeljenih na oblasti upravljanje otpadom, otpadnih voda, vodosnabdjevanje i zaštitu životne sredine, zaštitu od poplava i civilnu zaštitu”, dodao je Radulović.

On je rekao da su u dva poziva povukli 700 i 540 hiljada eura za projekte vodosnabdjevanje i rješavanje otpadnih voda u oko deset opština.

“Ove godine ključnu ulogu održao je grant od devet miliona podrške za izgradnju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda”, dodao je Radulović.

Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Hermann Spitz, rekao je da se ZIO od osnivanja, 2009. godine, fokusira na identifikovanje, pripremu i implementaciju infrastrukturnih projekata.

“Okvir je obezbijedio ključnu finansijsku pomoć u oblasti transporta, energetike, socijanom sektoru, razvoju privatnog sektora i zaštitu životne sredine”, dodao je Spitz.

Okvir ima i važnu ulogu u doprinosu makroekonomskom planu, podržava evropski okvir kada je u pitanju konkurentnost, rast i jača saradnju zemalja Zapadnog Balkana.

Stalna predstavnica Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Crnoj Gori, Fiona McCluney, kazala je da je diskusija o rezultatima koji su ostvareni kroz ZIO vrlo korisna.

“Omogućiće nam bolje odluke u budućnosti kada su u pitanju strateške odluke o ulaganju, infrastrukturu, kao i investicijama koje su neophodne za unaprijeđenje kvaliteta života građana”, smatra McCluney.

Crna Gora je, kako je navela, uspjela da postigne ciljeve iz Nacionalne strategije održivog razvoja, kao i Agende 2030, na primjer grant od ZIO od bilateralnih donatora za finansiranje prečišćavanja otpadnih voda u Podgorici, što direktno podstiče ciljeve održvog razvoja.


 

Izvor: Cdm

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top