Crnogorski Facebook i Twitter pusta želja | Ekonomist

Crnogorski Facebook i Twitter pusta želja

Startup kompanije bi mogle mnogo da pomognu ekonomiji Crne Gore, ali prema ocjeni stručnjaka one u našoj zemlji skoro i da nemaju perspektivu za razvoj. Kao i u mnogim zanimljivim projektima kod nas, sve dobro ide dok je projekat na nivou ideje i dok se ne dođe do investiranja. Tada sve pada u vodu. Tako je i sa startup kompanijama koje, po definiciji, predstavljaju tehnološku kompaniju ili organizaciju koja u kratkom vremenskom periodu može da udvostruči ili utrostuči broj korisnika.

Neke od najvećih startup kompanija na planeti su Facebook, Twitter, Instagram, Uber ili Shazam i svima je zajedničko da koriste internet kao medij.

Predrag Lešić, predsjednik kompanije Domen.me i NVO Digitalizuj.me ocijenio je da Crna Gora ima poteškoća kada je startup u pitanju. On je za Pobjedu rekao da bi razvijanje startup ekosistema moglo umnogome da pomogne ekonomiji Crne Gore.

„Svi koji odluče da krenu sa razvijanjem neke startup kompanije u Crnoj Gori, mogu ostvariti samo prvi korak, a to je razgovor sa mentorima i uobličavanje ideje, a sve ostalo moraju potražiti van granica Crne Gore. Sljedeći korak je investicija. Ukoliko vam je potreban novac, a vi ga nemate, ili posebni uslovi za formiranje preduzeća kako bi vam troškovi poslovanja bili minimalni, ukoliko je moguće da ih uopšte nema, morate naći investitora“, kazao je Lešić.

Projekt menadžer ,,Paccino projekta” Radivoje Drobnjak složio se sa Lešićem, ističući da perspektiva startup kompanja u Crnoj Gori jedva i postoji.

„Ekonomija Crne Gore je bazirana na rastu i razvoju preduzetništva, prije svega mikro, malih i srednjih preduzeća. U tom smislu može se govoriti o ambijentu koji posjeduje preduslove za razvoj startup kompanija. Međutim, trenutna situacija na tom polju nije zadovoljavajuća, naročito ako se poredimo sa prosjekom EU ili drugih razvijenih tržišta širom svijeta“, kazao je Drobnjak.

Dražen Žujović, vlasnik startup kompanije Tourvia.me, koja se bavi prodajom turističkih aranžmana najvećim svjetskim turoperaterima, navodi primjer Irske koja koristi startup kompanije za razvoje ekonomije.

„Osim što imaju veoma povoljnu zakonsku regulativu za startupe, pa timovi baš tamo biraju da osnuju kompanije (što usput podrazumijeva i otvaranje velikog broja radnih mjesta i plaćanje poreza Irskoj), Irska ima i državne fondove iz kojih investira u startupe i veoma aktivno radi na promociji startup preduzetništva. Dobit koju Irska ima od takve politike se u samo desetak godina mjeri desetinama milijardi eura“, naveo je Žujović.

Radivoje Drobnjak kaže da bi trebalo unaprijediti preduzetnički ambijent.

„Treba oblikovati adekvatne preduzetničke infrastrukture u čijem središtu se nalaze dobro obučeni i kvalifikovani kadrovi, koji su se pokazali kao jedan od ključnih faktora uspješnosti startup kompanija“, rekao je Drobnjak. Predrag Lešić na drugoj strani kaže da bi dobar startup ekosistem pomogao razvoju ideja i kompanija.

„Startup ekosistem traži pravni okvir u kom će biti prepoznata 3 pravna entiteta: investicioni kapital, startup inkubator/akcelerator i sam startup. Startup inkubator/ akcelerator da bi mogao da primi startup mora da dokaže da je u stanju da obezbijedi radni prostor za startup, mentorsku podršku za startup i vezu sa investicionim kapitalom za startupove.

Startup bi trebalo da u roku od tri godine bude spreman da izađe na globalno ili regionalno tržište, a ako ne uspije da se plasira u tom vremenskom periodu onda ideju treba odbaciti, a projekat ugasiti. Ako bi to bilo u okviru startup inkubatora/akceleratora, onda ne bi bilo potrebe prolaziti kroz skupi proces stecaja. Izlazak iz inkubatora je ili kompanija ili prestanak rada na ideji, treća opcija ne postoji“, kaže Lešić.

Izvor: Pobjeda

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top