Crna Gora više troši nego što proizvodi | Ekonomist

Crna Gora više troši nego što proizvodi

Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao je Predlog budžeta za 2017. godinu, od oko dvije milijarde evra, sa predloženim sanacionim planom, koje prati korekcija nekoliko zakona. Sjednici nisu prisustvovali predstavnici opozicije već samo sedam članova Odbora iz redova vladajuće skupštinske većine.

Predsjednik Odbora Vujica Lazović (SD) kazao je da se sanacioni plan morao uraditi, jer Crna Gora kao sistem godinama više troši nego što proizvodi.

Sada smo do alarmirajuće zone, gdje moramo da primijenimo sanacioni plan. Problem je dublje i strukturne prirode, gdje moramo da stvorimo sistem u kojem ćemo više proizvoditi, a ne trošiti“, istakao je Lazović.

On je dodao da bi volio da se ovaj Odbor kasnije pozabavi više naplatom poreskih potraživanja i vide da li je moguće naplatiti više duga.

Ministar finansija Darko Radunović kazao je da je Predlog zakona o budžetu za 2017. u odnosu na ovogodišnji rebalans budžeta manji oko 25 miliona, a u odnosu na Zakon o budžetu za ovu godinu 119 miliona.

Tekući budžet za narednu godinu planiran je na 863 miliona, budžet državnih fondova na 639
miliona, a kapitalni budžet na 263 miliona eura.

Radunović je objasnio da će realan rast BDP-a u 2016. biti 2,4 odsto, iako su prethodna očekivanja bila da će biti veći.

Manji je zbog dosta spore realizacije radova na autoputu i ogromne uvozne zavisnosti kada je u pitanju izvođenje javnih radova. Efekat od tolikog ulaganja je izostao jer su se u prvom talasu uvozile građevinske mašine, i materijali koje na žalost Crna Gora ne proizvodi. Treći je momenat bila potreba za angažovanjem radne snage koja nije iz Crne Gore“, objasnio je Radunović.

On očekuje da će u 2017. biti veća realizacija i veći efekat gradnje autoputa.

On je kazao da će u 2017. godini javni dug povećati na 74,7 odsto BDP-a, u 2018. na 77,7 odsto, a u 2019. godine 79,5 odsto.

Poslije toga trebalo bi da uđemo u silazni trend kada je u pitanju javni dug i da ga 2020. godine spustimo na 76,5 odsto i uđemo u zonu suficita“, naveo je Radunović.

On je ocijenio da najviše zabrinjava značajan rast izdataka u tekućem budžetu, odnosno preko 90 miliona usljed povećanja zarada u javnom sektoru i po osnovu naknada za majke sa troje i više djece.

Predstavnik Unije slobodnih sindikata, Vukašin Zogović kazao je da su sanacione mjere novi nameti građanima i da te mjere nijesu prihvatljive.

Naš fokus je na prihodnoj strani, jer oni koji su naknade ostvarili u parlamentu po zakonu moraće da nadoknade nenaplative poreske dugove onih koji su ih ostvarili kršeći zakone“, rekao je Zogović.

Prema njegovim riječima, više toga se svodi na smanjenje zarada zaposlenima u budžetu, dok se realni sektor, koji je napravio dug, manje dira.

Nijeste htjeli ni da se pozabavite progresivnim oporezivanjem, odnosno da oporezujete luksuz”, prigovorio je Zogović koji tvrdi da je zamrznut socijalni dijalog.

Poslanik Koalicije albanskih stranaka Genci Nimanbegu smatra da je možda trebalo Vladinom politikom da se minimalna prosječna zarada poveća.

Možda se o tome može razmišljati u narednom periodu“, kazao je Nimanbegu.

DRI podržava mjere, očekuju efekat u kratkoročnom periodu

Predsjednik Senata Državne revizorske institucije (DRI), Milan Dabović rekao je da ta institucija podržava sve mjere Ministarstva finansija i da su one tehnički dobro osmišljene.

Mjere nijesu ishitrene i daće efekat u jednom kratkoročnom periodu”, dodao je Dabović.

Izvor: Vijesti

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top