Cijene nafte prošle nedjelje pale više od 1,5 posto | Ekonomist

Cijene nafte prošle nedjelje pale više od 1,5 posto

Na svjetskim tržištima cijene nafte su prošle nedjelje pale, nakon snažnog rasta nedjelju dana prije, jer su ulagače zabrinule naznake rasta proizvodnje OPEC-a, uprkos dogovoru o zauzdavanju ponude.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle nedjelje pala 1,7 posto, na 48,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,6 posto, na 45,80 dolara.
Cijene nafte su prošle nedjelje znatno oscilirale, pa su tako polovinom nedjelje osjetno porasle nakon podataka o padu zaliha u SAD-u, da bi u petak oštro pale zbog procjena da je u julu proizvodnja OPEC-a porasla, uprkos dogovoru o smanjenju ponude.

Prema procjenama Petro-Logisticsa, koji prati procjene OPEC-ove ponude, proizvodnja tog kartela će porasti u julu za 145.000 barela dnevno, što će ukupnu proizvodnju tog kartela podići iznad 33 milijuna barela dnevno.

Razlog je tome povećana proizvodnja Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Nigerije.

I to, premda je OPEC, zajedno s proizvođačima izvan kartela poput Rusije, obećao rezove proizvodnje za 1,8 miliona barela dnevno od januara 2017. do marta 2018. godine.

Zbog toga će u ponedjeljak u fokusu biti sastanak članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i nekih proizvođača izvan te grupe, uključujući Rusiju.
Na tom sastanku u Sankt Petersburgu raspravljaće se o poštovanju dogovorenih kvota smanjenja proizvodnje i napretku u smjeru uravnoteženja prezasićenog tržišta.
Analitičari ne očekuju previše od tog sastanka. Savjet ministara može preporučiti prilagođavanje dogovora ako je to potrebno, no analitičari ne očekuju da će pozvati Nigeriju i Libiju, dvije članice OPEC-a izuzete od dogovora, na smanjenje proizvodnje.
Trenutno Libija i Nigerija proizvode gotovo 700 hiljada barela dnevno više nego u novembru prošle godine kada je OPEC uz podršku skupine nezavisnih proizvođača odlučio smanjiti proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi uticao na smanjenje jaza između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje.

“Nema očekivanja da će se ovom sastanku dogovoriti nešto značajno”, kaže Dan Katzenberg, analitičar u kompaniji Baird & Co.

Osim u Nigeriji i Libiji, i američka je proizvodnja porasla u proteklih 12 mjeseci, i to više od 10 posto, dosegnuvši 9,4 miliona barela dnevno. No, ulagače su u petak ohrabrile naznake usporavanja rasta proizvodnje u SAD-u.

Kompanija Baker Hughes objavila je da je broj naftnih postrojenja u SAD-u prošle nedjelje pao za jedno postrojenje, na 764. No, to je i dalje najveći broj tih postrojenja od aprila 2015. godine, a analitičari očekuju da će se trend rasta proizvodnje u SAD-u nastaviti.
Zbog toga je teško za očekivati da će se uskoro smanjiti neravnoteža između prevelike ponude i nedovoljno snažne potražnje, što bi dovelo da stabilizacije cijena ‘crnog zlata’.

U prvom polugodištu cijene su nafte i na londonskom i na američkom tržištu potonule više od 14 posto, što je njihov najveći pad od prvog polugodišta 1998. godine, kada su izgubile 19 posto.

 

Autor/izvor: SEEbiz / H

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top