Cijene nafte na svjetskim berzama konstantno rastu | Ekonomist

Cijene nafte na svjetskim berzama konstantno rastu

Cijene nafte nastavile su da rastu poslije dvomjesečnog pada koji je standardnu naftu u međunarodnoj trgovini oborio s preko 85 dolara na 60 dolara po barelu. Rast cijena nafte poslije dvomjesečnog pada sugeriše da investitori misle da će naftni kartel OPEK i države koje sarađuju s njim, među kojima je Rusija, dogovoriti smanjenje proizvodnje, naveo je Asošiejtid pres.

Predstavnici zemalja proizvođača nafte sastaće se u četvrtak u Beču. Analitičari predviđaju da će dogovoriti smanjenje od makar milion barela dnevno u nastojanju da povećaju cijene.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pojačao je očekivanja da bude takvog dogovora kada je na samitu G20 krajem prošle nedjelje rekao da su se Rusija i Saudijska Arabija dogovorile da produže pokušaj Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) da se uravnoteže ponuda i potražnja.

Cijene sirove nafte pale su u oktobru i nastavile pad u novembru zbog većeg snabdjevenosti i strahova da bi slabiji rast globalne privrede mogao smanjiti potražnju za energentima. Cijena nafte pale su 22 odsto u novembru. Juče su američka laka nafta i nafta Brent poskupjeli oko četiri odsto na 52,95 dolara po barelu i 61,69 dolara po barelu. Danas su cijene u porastu od oko 1,8 odsto.

Analitičari su promjenu pripisali primirju u trgovinskom sporu SAD i Kine. To je postaklo nade da će, s obustavljanjem uvođenja daljih carina, kratkoročni ekonomski rast i potražnja za energentima biti jači nego što se strahovalo.

Premijer kanadske provincije Alberta najavio je da će se u tom regionu proizvodnja smanjiti za 8,7 odsto zato što je smanjeni kapacitet naftovoda doveo do obilja kanadske sirove nafte. Kanada je najveći izvor nafte koju uvoze SAD.

Zalivska država Katar juče je najavila da će napustiti OPEK u januaru. Katar je u sporu sa Saudijskom Arabijom i još tri arapske države koje ga optužuju da finansira terorizam.

Katar je jedan od najmanjih proizvođača nafte u OPEK-u, tako da će njegov izlazak imati mali uticaj na udio kartela u snabdijevanju. Ipak, iznenadna odluka Katara ističe političke tenzije u OPEK-u što nužno ne olakšava donošenje odluke o smanjenju proizvodnje, rekao je analitačar Dejvid Več iz kompanije JBC Energy.

Neki analitičari očekuju da će OPEK i Rusija dogovoriti veće smanjenje, oko 1,5 miliona barela dnevno. Sve manje, navode oni, moglo bi postaviti uslove za preplavljenosti tržišta naftom sljedeće godine i poslati cijene nafte na dolje.

Američki predsjednik Donald Tramp ranije ove godine optuživao je OPEK i Saudijsku Arabiju zbog visokih cijena nafte. Kada je krajem prošlog mjeseca američka nafta pala na 54 dolara za barel, on je na Tviteru napisao: “Hvala Saudijska Arabijo, ali hajde niže!”

Američka proizvodnja nafte, međutim, imala je koristi od visokih cijena, pošto veći dio nove proizvodnje dolazi iz uljnog škriljca, što je skuplje za eksploataciju od klasičnog crpljenja. Neki direktori naftnih kompanija, među kojima ima i Trampovih pristalica, upozorili su da bi mogli smanjiti proizvodnju ako nafta padne ispod 50 dolara po barelu.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top