Cijene nafte blago porasle drugu nedjelju zaredom | Ekonomist

Cijene nafte blago porasle drugu nedjelju zaredom

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle nedjelje blago porasle, drugu nedjelju zaredom, a trgovalo se oprezno zbog nesigurnosti na svjetskim berzama nakon što je Bijela kuća najavila carine na uvoz kineskih proizvoda.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošle nedjelje porasla 1,1 posto, na 66,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 posto, na 62,35 dolara.

U prvom dijelu nedjelje cijene su nafte bilo pod pritiskom zbog nesigurnosti na svjetskim berzama nakon poruka iz Bijele kuće da se razmatra uvođenje carina na uvoz određenih kineskih proizvoda u SAD.

To podržava strahovanja ulagača od protivmjera i trgovinskog rata, što bi narušilo globalno trgovanje.

Oprez ulagača posljedica je, takođe, procjena da bi rast ponude nafte u ovoj godini mogao premašiti rast potražnje. Tako Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je u februaru ponuda u svijetu porasla za 700 hiljada barela dnevno u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na ukupno 97,9 milijuna barela dnevno.

Procjenjuje se, takođe, da će ponuda nezavisnih proizvođača predvođenih SAD-om ove godine porasti za 1,8 miliona barela dnevno, dvostruko snažnije nego prošle godine.

Potražnja bi, pak, prema procjenama IEA, trebala ove godine porasti za 1,5 milijuna barela dnevno, a procjenjuje se i da su u januaru, prvi put nakon šest mjeseci, komercijalne zalihe u razvijenim zemljama porasle.

“Dio tog rasta zaliha sezonski je uslovljen, ali neki ulagači to ipak nisu očekivali, s obzirom na razdoblje smanjenja proizvodnje, što navodi na zaključak da OPEC-ovi rezovi možda nisu dovoljni”, ističe Olivier Jakob iz Petromatrixa.

OPEC i skupina nezavisnih proizvođača smanjili su od početka prošle godine proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi se smanjili viškovi i nivo globalnih zaliha. Taj dogovor OPEC-a trebao bi da trajedo kraja ove godine.

No, njihova nastojanja potkopava veća proizvodnja u SAD-u, koja bi ove godine, prema procjenama, trebala dosegnuti rekordnih 11 miliona barela dnevno.

A na rast proizvodnje u SAD-u ukazuju i podaci kompanije Baker Hughes, prema kojima je broj bušotinskih postrojenja u SAD-u prošle nedjelje porastao za njih četiri, na ukupno 800. to je već sedmi rast tog broja u posljednjih osam nedjelja.

U istom prošlogodišnjem razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ovei nivoi cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

A to, pak, umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene ′crnog zlata′.


Izvor:  SEEbiz / H

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top