Cijena nafte prestala da pada | Ekonomist

Cijena nafte prestala da pada

U drugoj polovini 2014. godine cijena nafte se više nego prepolovila, sa 107,00 pala je ispod 50,00 dolara po barelu. Cijena je padala zbog velike ponude nafte, namjernog rušenja cijene od strane Saudijske Arabije kako bi se obeshrabrilo istraživanje novih nalazišta u drugim zemljama, ali i radi naglog jačanja američkog dolara.

U trenutku pisanja analize, na platformama Admiral Marketsa, cijena WTI nafte iznosi 50,91 dolara po barelu, a BRENT nafte 59,79 dolara po barelu.

Nafta nije jedini energent kojemu cijena pada kada dolar jača. Budući da je američki dolar najvažnija svjetska valuta, cijene gotovo svih energenata, industrijskih i plemenitih metala, poljoprivrednih proizvoda padaju kada dolar jača i rastu kada dolar slabi. U odnosu na euro (drugu najvažniju valutu), dolar je u posljednjih godinu dana ojačao više od 20% pa niska cijena ne treba iznenaditi. No ako se posmatra samo posljednji mjesec, korelacija kretanja kursa dolara i cijene nafte se izgubila, što može ukazivati na skoru promjenu trenda kada je cijena nafte u pitanju. U posljednjih mjesec dana, dolar je u odnosu na euro ojačao dodatnih 5%, a cijena nafte je ostala praktično nepromijenjena.

S obzirom na to da kurs dolara raste po dugoročno neodrživim stopama, analitičari Admiral Marketsa smatraju da uskoro može da se očekuje korekcija od barem nekoliko posto. Kada do toga dođe, može da se očekuje i nagli porast cijena nafte od 10-15% budući da se cijena nafte u pravilu kreće mnogo više nego vrijednost valuta. Ukoliko se uz privremeno slabljenje dolara dogodi bilo kakav događaj koji će dodatno narušiti političku stabilnost u zemljama izvoznicama nafte, rast može biti još veći.

Dodatan indikator da je cijena nafte sada neopravdano niska su i rekordno visoke količine nafte koje posljednjih nekoliko mjeseci uvozi Kina, zemlja koja je među najvećim potrošačima energije na svijetu. Kineske vlasti i naftne kompanije očigledno smatraju da cijena nafte neće dugo ostati ovako niska, pa žele da povećaju zalihe po povoljnoj cijeni.

Jak dolar i slab euro uticali su i na nagli rast cijena dionica u Evropi, jer uz slabiju valutu, evropske kompanije će biti konkurentnije, pa će moći da povećaju izvoz svojih proizvoda i usluga. Najviše su porasle njemačke dionice, budući da je Njemačka zemlja s daleko najvećim izvozom u Europi. Indeks DAX, koji se sastoji od 30 velikih njemačkih kompanija, od početka godine porastao je 18% i trenutno se nalazi na najvišim nivoima u istoriji.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top