Budžet SAD: Kako izgleda Trampov „Penny Plan” | Ekonomist

Budžet SAD: Kako izgleda Trampov „Penny Plan”

Autor: The Economist

Prevod: A.N.R.

Tokom kampanje za Bijelu kuću Donald Tramp je zagovarao vladinu potrošnju kroz „Penny Plan”. Ovo je značilo rezanje dijela budžeta kojim se finansiraju svakodnevne operacije, odnosno, smanjenje socijalnih davanja, izadtaka za zdravstvo, kamata duga ili odbrane po jedan odsto godišnje. Kritičari su istakli da takvi rezovi nijesu bili mogući. Budžeti po oblastima već su ispod istorijskog prosjeka kada je riječ o udjelu u ekonomiji. Oni bi morali biti smanjeni za skoro trećinu tokom decenije, nakon što se uzme u obzir inflacija, kako bi se zadovoljio „Penny Plan”.

To nije obeshrabrilo Trampa. Bijela kuća je 27. februara predstavila glavne budžetske iznose, uoči detaljnog plana koji će se uskoro pojaviti. U prvoj godini mandata Tramp predlaže smanjenje takozvane „neodbrambene diskrecione” potrošnje ne od jedan odsto, nego više od 10 odsto u odnosu na važeći zakon. Ove 54 milijarde dolara (0,3 odsto BDP-a) oslobodile bi protok ka budžetu predviđenom za odbranu. To je izazvalo nevjericu. Dio budžeta kojeg će Tramp smanjiti, a kojim se finansiraju oblasti poput edukacije, stanovanja i nacionalnih parkova, već je izgubio više od 10 odsto realne vrijednosti od 2010. godine. Stroga, ograničenja potrošnje Aktom budžetske kontrole iz 2011. godine, ponekad nazivana „zaplijenom”, izazvala su potonuće.

Ovo je automatski uslijedilo nakon neuspjeha Kongresa da donese prihvatljiviji plan samnjenja deficita. Izdvajanja je trebalo da budu toliko ozbiljna kako bi zakonodavci postigli dogovor da ih treba izbjegavati. Srezivanje budžeta za dodatnih 10 odsto bi bilo bolno. Bijela kuća želi da Stejt dipartment i budžeti strane pomoći snose veliki dio tereta. Međutim, to čini vrlo mali dio federalnog budžeta, ukupno oko 57 milijardi dolara.

Ovim se takođe znatno umanjuju sredstva koja se izdvajaju za odbranu, što je razlog zbog kojeg su oni poput senatora Džona Mekejna preispitivali spremnost američke vojske. Posljednji budžet Baraka Obame predlagao je povećanje troškova odbranu, koji su bili oko dvije trećine Trampovih. Nedavni Mekejnov dokument navodi da su dodatne 54 milijarde potrebne povrh ukupnog Obaminog prikaza — za ukupni podsticaj od 91 milijardu dolara u poređenju sa planom odvajanja.

Kongres uglavnom kreira budžete uz pomoć proste većine oba doma. No, za izmjene i dopune ovih mjera može biti potrebno 60 glasova u Senatu i time dvostranačka saradnja (kao što je bio slučaj 2013. i 2015. godine). Demokrate nikada neće podržati rezove u onoj mjeri koje Tramp planira. Većina republikanaca takođe je zabrinuta zbog rezova Stejt dipartmentu. Trampov šef budžetske kancelarije Mik Malvejni rekao je da nema nikakve iluzije o budžetskim izgledima u Kongresu, podsjećajući da su republikanci posvetili malo pažnje Obaminim predlozima. Budžet, kako je rekao, nije napisan za Kongres, već za narod.

Redakcija
Redakcija
Redakcija Ekonomista donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top