Blagi rast azijskih indeksa

Na većini azijskih berzi su cijene dionica blago porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, zahvaljujući ponajviše solidnim poslovnim rezultatima kompanija, no trguje se oprezno. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,4 posto, nadoknadivši veći dio jučerašnjih gubitaka.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks ojačao 0,6 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Hong Kongu porasle između 0,2 i 0,4 posto. U Singapuru, Južnoj Koreji i Šangaju pale su, pak, do 0,2 posto.
Pozitivno je na azijske berze uticao jučerašnji blagi, ali ipak rast berzanskih indeksa na Wall Streetu, što se zahvaljuje solidnim kvartalnim poslovnim rezultatima većine američkih kompanija.
Od 125 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, koje su dosad objavili finansijski izvještaji za treće tromjesečje, njih više od 80 posto ostvarilo je veću dobit nego što se očekivalo.
Ulagači se stoga nadaju da bi sezona rezultata ipak mogla biti bolja nego što analitičari očekuju.
A analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju pale za 2,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, što bi bio njihov prvi pad od polovine 2016. godine.
Ulagače je ohrabrila i vijest o ukidanju sankcija SAD-a prema Turskoj, nakon dogovorenog primirja u sjevernoj Siriji.
„Čini se da je američko-kineski trgovinski sukob u fazi primirja, kao i da će biti izbjegnut brexit bez dogovora. Uz to, čini se da popušta pritisak SAD-a na Tursku”, pišu analitičari JPMorgana u osvrtu na situaciju na tržištima.
No, trguje se oprezno jer je jutros objavljeno da je južnokorejska ekonomija u proteklom tromjesečju porasla nešto sporije nego što su analitičari očekivali.
U Japanu je, pak, proizvodna aktivnost u oktobru pala najviše u više od tri godine, što je posljedica usporavanja potražnje u svijetu i trgovinskih tenzija.
Pozitivno, pak, na tržišta utiče razvoj situacije u vezi Brexita jer se čini da će Britanija izbjeći izlazak iz Evropske unije bez dogovora.
„Britanska vlada, čini se, neće postići cilj o izlasku iz Unije 31. oktobra, novo odlaganje čini se vjerovatnim. U međuvremenu, nesigurnost u vezi Brexita pritiskaće investicije i aktivnost u Britaniji”, pišu analitičari ANZ-a.
Zahvaljujući tome što bi Brexit ponovno mogao biti odložen, na valutnim je tržištima britanska funta ojačala. Jutros je njen kurs dosegnuo 1,2920 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,2850 dolara.
Zbog toga je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo na 97,40 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 97,54 bod.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 108,35 na 108,55 jena.
No, američka je valuta oslabila prema evropskoj, pa je cijena eura dosegnula 1,1135 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 1,1120 dolara.
Cijene su nafte, pak, nakon jučerašnjeg rasta, jutros pale. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 46 centi, na 55,50 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 36 centi, na 60,80 dolara.

Izvor: SEEbiz / H

Redakcija
Redakcija
Redakcija <a href="http://ekonomist.me">Ekonomista</a> donosi ekonomske i poslovne vijesti iz Crne Gore i svijeta, doprinosi promovisanju dobrih poslovnih praksi i razvijanju preduzetničke svijesti.

Komentariši

Top